Do sada je to bila likovna manifestacija na kojoj su mogli učestvovati likovni umjetnici iz Skopaljske kotline (Bugojno, Donji Vakuf, Gornji Vakuf-Uskoplje) sa svim likovnim formama. Od 2024. godine na „Bugojanskom likovnom bijenalu crteža BiH“ mogu učestvovati svi građani iz BiH sa likovnom formom crtež.
Prvo Bugojansko likovno bijenale je održano 1974. godine, a prekid u svom održavanju je imalo u periodu od 1992. do 2008. godine, kada je i obnovljeno.
18. Bugojansko likovno bijenale crteža BiH, se održalo u periodu od 23.11.2024. do 02.12.2024. Selektor i stručni žiri sastavljen od eminentnih likovnih umjetnika i pedagoga iz Bosne i Hercegovine su dodijelili nagrade za najbolje radove. Nagrade sadržavaju repliku skulpture Stipe Ledića “Spomenik kulturi i sportu” i novčani iznos.
Selektor ovogodišnjeg bijenala bio je: prof. dr. Danis Fejzić
Stručni žiri je: dr. um. Borjana Mrđa, dr. art. Svetislav Cvetković, likovni umjetnik Emir Osmić
Nagrade su dobili:
Marijo Šunjić za sliku "Kiša" - Grand prix “HAZIM ĆIŠIĆ” (za najbolji rad u cjelini) – novčani
iznos nagrade 1.000,00 KM i reprodukcija skulpture “Spomenik kulturi i sportu”
akademskog kipara Stipe Ledića,
Izet Aličković za sliku "Magija crteža" - Druga nagrada - novčani iznos nagrade 500,00 KM i reprodukcija
skulpture “Spomenik kulturi i sportu” akademskog kipara Stipe Ledića,
Alisa Teletović za sliku “Ružan se moze promijeniti. Samo pusti da izađe" - Treća nagrada - novčani iznos nagrade 300,00 KM i reprodukcija
skulpture “Spomenik kulturi i sportu” akademskog kipara Stipe Ledića.
Dejan Pranjković za sliku "Konzulska vremena" - Nagrada publike Bugojna.
U obrazloženju za nagrađene radove žiri je
naveo:
Mario Šunjić crtežom morskog pejzaža minimalističkim pristupom
majstorski spaja jednostavnost i esenciju forme, stvarajući snažnu atmosferu
mora i kiše. Likovna forma prevladava nad detaljima i
opisnošću, a scena se svodi na osnovne oblike koji evociraju kišni pejzaž
istovremeno ostavljajući prostora interpretaciji. Dominacijom jednoličnih ploha
i oblika naglašeni su sklad i harmonija između prepoznatljivih elemenata
pejzaža, dok suptilna igra praznog prostora doprinosi osjećaju smirenosti i
introspekcije. Ovaj minimalistički pejzaž, gledatelja u prvom redu poziva da
doživi atmosferu umjesto da je samo vizualno prepozna.
Magija crteža i put u nepoznato Izeta
Alečkovića. Posmatrajući crtež Izeta Alečkovića, možemo primijetiti da se radi
o jednom autentičnom ekspresivnom izrazu. Umjetnik širokom gestom “jednim
potezom” svodi crtež gotovo na znak iako u tom znaku primjećujemo jednu
preživljenu ljudsku, čovjekovu dramu. U jednom širokom potezu punog naboja
vidimo ljudsku figuru kojoj daje jednu novu podsvjesnu anatomiju aludirajući na
tjelesnu prolaznost. Crtež kao osnovni i prvobitni izraz možda jeste onaj
najiskreniji umjetnikov dnevnik u kojem se poreću novi doživljaji, zatvaraju i
otvaraju novi krugovi iskustva.
U radu umjetnice Alise Teletović kao najveću
vrijednost izdvajamo poetične, psihološke i ekspresivne karakteristike rada
koje se očitavaju u građenju suptilnog i kompleksnog odnosa između linije i
površine. Boja je nosilac stanja umjesto formalnog opisivanja karakteristika
lika. Portret je samo okvir ili povod kroz koji nas umjetnica uvodi u intimni i
emotivni predio bića prevazilazeći fizionomiju samog lica. Uspijeva da klasičnu
temu protreta otvori za mnoga nova značenja, čime aktivira posmatrača da osjeća
i razmišlja, a ne da pasivno posmatra rad. Alisa je umjetnica koja ima jasno
formiran i snažan likovni izraz.
Na ceremoniji dodjele
nagrada obratili su se Vahid Duraković, organizator kulturnih aktivnosti KSC
Bugojno, Antonio Džolan, stručni saradnik za realizaciju Bijenala, Mirza
Idrizović, direktor KSC Bugojno i načelnik Općine Bugojno Edin Mašić koji je
građanima Bugojna i Bosne i Hercegovine čestitao nadolazeći praznik, Dan
državnosti BiH, te izložbu 18. Bugojanskog bijenala crteža Bosne i Hercegovine
proglasio otvorenom.
.jpg)
