Na Drini ćuprija

Na Drini ćuprija, je most koji se nalazi u Višegradu. On je zadužbina velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića (tur. Sokollu Mehmet Paşa, 1505,1506-1579). On je jedan od velikih osmanskih vojskovođa porijeklom iz Bosne. Zahvaljujući svojoj sposobnosti postaje oficir osmanske vojske, a na vrhuncu svoje moći postaje veliki vezir osmanskog carstva. S tog položaja naređuje da se u Višegradu na Drini sagradi most kome ravna nema. Most je izgrađen u periodu od 1571. do 1577. godine, a gradio ga je tada najčuveniji turski arhitekta Kodža Mimar Sinan. Izgrađen je u istočnjačkom stilu i predstavlja remek dijelo tadašnjeg graditeljstva.

Most ima 11 lukova sa blagim usponom prema sredini i silaznom rampom na lijevoj obali. Iznad lukova čitavom dužinom mosta proteže se profilisani vijenac iznad koga je ograda mosta. Ukupna dužina mosta iznosi 179,5 m, visina nad normalnim vodostajem rijeke 15,40 m, a širina  6,30 m. Most je građen od kamena, sedre, odnosno bigra, koji je dovožen iz Višegradske Banje. Na sredini mosta se nalazi terasa na kojoj se nekada nalazila kućica sa drvenom kapijom i mostovskom stražom, pa je zbog toga ovaj dio mosta nazvan kapija. Idući iz čaršije sa desne strane mosta se nalazi terasa koja se zove Sofa. Sofa je uzdignuta sa dvije stepenice i predviđena je za odmor prolaznika. Nasuprot Sofe na lijevoj strani mosta se uzdiže stub na kome su ugrađene dvije ploče od bijelom mramora sa uklesanim stihovima pjesnika Nihadija, koji govore o graditelju i godini izgradnje.

Stariji natpis na gornjoj ploči napisan je na jali naskh pismu:

“Za vladavine vladara svijeta Murad-hana, sina Selimova,

dobrotvor, gospodin Mehmed-paša,

koji je trojici vladara s odanošću bio veliki vezir,

napravi najveću zadužbinu, nek mu je Bog primi.

U iskrenoj namjeri sagradi svojim poduzetnim duhom

veliki most na rijeci Drini.

Građevina mu ispade tako lijepa, da onome ko je vidi,

čini mu se kao da na vodi stoji zrno bisera,

a nebeski svod da mu je školjka.

Bože, daj, da zgrada njegove sreće i života bude čvrsta.

Ispuni mu, Bože sve želje na ovom i onom svijetu.“

Nihadi mu reče kronostih, neka ga blagosilja, ko ga vidi:

„Mehmed-paša sagradi ovaj most preko vode.“

985. (1571.)

Mlađi natpis na donjoj tabli napisan je na arapskom pismu:

„Gospodin Mehmed-paša, Asaf svoga vremena,

čijom uzvišenom osobom svijet postiže slavu,

potrošio je svoj imetak u zadužbine radi božjeg zadovoljstva.

Niko neće reći za imetak, koji se troši u zadužbine, da je rasipanje.

Za života je utrošio zlato i srebro u zadužbine,

bio je svjestan, da su svakome njegova djela najbolje potomstvo.

U Bosni na rijeci Drini sagradi veliki most,

i od svodova na toj rijeci napravi red.

Na takvoj dubokoj i snažnoj rijeci,

preci ne mogaše ništa sagraditi.

Božjom pomoću osnivač, gospodin Mehmed-paša učinio je,

da se njegovo ime spominje s poštovanjem i blagonaklonošću.

Podigao je most, kojem na svijetu nema ravna.

Nemoj reći da je propao imetak, koji se troši u ovkavo dobro djelo.

Nadam se u svevišnjeg boga, da će njegovom osnivaču dani sretno prolaziti,i da u životu nikad neće tugu osjetiti“.

Nihadi, videći dovršetak, reče mu kronogram:

„Neka Alah blagoslovi divni, veliki i najljepši most“

979. (1571-1577.)

Između ostalih, BiH književnik, nobelovac i velikan Ivo Andrić bio je posebno inspiriran i očaran ljepotom i gracioznošću ovih kamenih lukova, zbog čega su bili česta tema u njegovim djelima.

„Od svega što čovjek u životnom nagonu podiže i gradi, ništa nije u mojim očima bolje i vrednije od mostova. Oni su važniji od kuća, svetiji, opštiji od hramova“, rekao je naš nobelovac, koji je upravo za roman o Višegradskom mostu „Na Drini ćuprija“ dobio nagradu Nobelovog komiteta Švedske akademije, 10. decembra 1961. godine, koju mu je u Štokholmu uručio švedski kralj Gustav VI uz zvuke jedne od najljepših bh. sevdalinki „Kad ja pođoh na Bembašu“.

U svom vijekovnom postojanju most je pretrpio mnogo nevolja, oštećenja, poplava, popravki , ali je ostao skoro neoštećen do danas.Most je jedan od najznačajnijih nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, a u julu 2007. godine upisan je u UNESCO listu svjetske kulturne baštine.

Agata Kristi

Agata Kristi (Agatha Christie) je britanska književnica, autorica brojnih kriminalističkih romana i najpoznatiji svjetski pisac misterija, nazivaju je i „kraljicom zločina”. Rođena je 15. septembra 1890. godine u Torquayu u engleskoj pokrajini Devon. Bila je najmlađe od troje djece. S jedanaest godina ostaje bez oca, i dok su njen brat i sestra pohađali školu, Agathu je majka školovala kod kuće i ohrabrivala je da piše. Kao dijete Agatha je voljela igre fantazije i stvaranje likova. Kada je imala 16 godina preselila se u Pariz kako bi studirala pjevanje i klavir. Tamo je provela dvije godine i iako je bila vrlo uspješna u muzici, nije nastavila karijeru u tom pravcu jer je bila veoma stidljiva. 1914. godine se udaje za pukovnika Archibalda Christie koji je bio pilot u Kraljevskom letećem korpusu. S Archibaldom je dobila kćerku Rosalind. Tokom Prvog svjetskog rata je radila kao medicinska sestra, a kasnije i u apoteci. Tu se upoznala s djelovanjem lijekova, što kasnije trovanje otrovom često postaje motiv u njenim kriminalističkim romanima.

Svoju prvu knjigu „Tajanstveni događaj u Stajlsu“ koju je objavila 1920. godine bazirala je na ubistvu bogate nasljednice. Tada je čitaocima predstavljen jedan od Agathinih omiljenih likova - belgijski detektiv Hercule Poirot. Za svoj prvi roman Agatha je godinama tražila izdavača. 1926. godine je objavila knjigu „Ubistvo Rodžera Akrojda“. Riječ je o bestseleru koji je kasnije okarakterisan kao klasik žanra i jedan je od omiljenih Agathinih romana. Iste godine se suočava s velikim problemima jer joj umire majka, a muž joj saopćava da je u vezi s drugom ženom. Traumatizirana tim otkrićem Agatha nestaje, a pronalaze je poslije 11 dana u hotelu Harrogate, prijavljenu pod imenom ljubavnice njenog muža. Kasnije su bile razne spekulacije da li je to uradila zbog marketinga ili je zaista doživjela, kako je rekla, amneziju zbog šoka. Kada se oporavila razvela je se od Archibalda 1928. godine. Dvije godine kasnije udaje se za profesora arheologije Maxa Mallowana koji je bio 14 godina mlađi od nje. S njim je putovala na nekoliko ekspedicija kojih se prisjeća u memoarima pod nazivom „Hajde, reci mi kako živiš“. Ova putovanja na Bliski istok poslužila su joj kao inspiracija i u njenim drugim romanima. Agatha je s Maxom živjela skladno. Imali su mnogo zajedničkih interesovanja. Oboje su u svojim profesijama dobili najveća priznanja zahvaljujući ličnim zaslugama, što je vrlo rijetko za supružnike. Nisu imali djece, a fokusirali su se na svoje karijere. Poslije vjenčanja sa Maxom objavila je u knjigu „Ubistvo u Vikarijatu“, koja je postala još jedan klasik i čitaocima predstavila gospođicu Jane Marple.

Poirot i Marplova su najpoznatiji detektivi Agathe Christie koji se pojavljuju u desetinama njenih romana i kratkih priča. Iako je napisala ljubavne romane kao što su „Nezavršeni portret“ i „Kćerka je kćerka“ pod pseudonimom Mary West Macott, uspjeh kao autora su joj donijeli detektivski romani. Godine 1970. odlikovana je redom Britanskog Imperija i mogla je nositi titulu Dame (ženski ekvivalent Sira). Posljednji put se pojavljuje u javnosti 1974. godine na premijeri predstave „Ubistvo u Orijent expressu“. Inače, smatra se da je ovo djelo nastalo jer je Agatha uvijek koristila prijevoz u Orijent expressu, pa je odlučila da upravo ovog prijevoznika iskoristi kao inspiraciju za jedno svoje djelo. Umrla je prirodnim smrću 12. januara 1976. u 85. godini života, u svom domu u Winterbrook House. Svi obožavaoci Agathe Christie danas mogu iznajmiti njen dom kako bi mogli da vide kako je nekada živjela njihova omiljena književnica. Tu su još uvijek sve stare stvari, namještaj, pa čak i klavir koji je Agatha svirala. Svu svoju imovinu, kao i pravo na autorski rad, Agatha je ostavili svojoj jedinoj kćerki Rosalindi koja je umrla 2004. godine. Danas sva prava ima Agathin unuk Mathew Pritchard.

Tokom svoje književne karijere, koja je trajala više od pola vijeka, napisala je 79 knjiga (od čega 66 kriminalističkih romana) i više zbirki kratkih priča i drugih dijela, koja su prodata u više od dvije milijarde primjeraka širom svijeta i prevedena na više od 50 jezika. Prema Guinnessovoj knjizi rekorda, najprodavaniji je autor svih vremena. Njena drama „Mišolovka“ je premijerno izvedena u Londonu 25. novembra 1952. godine, i do sada je najduže neprestano igran komad u historiji pozorišta koje je imalo više od 25.000 izvođenja. Proglašena je 2013. godine za najboljeg pisca detektivskih priča, a njen roman Ubistvo Rodžera Akrojda za najbolji krimi roman svih vremena.

Agatha Christie je napisala i autobiografiju koja je obavljena tek poslije njene smrti. Iako je pred kraj života izjavila: „Deset godina poslije moje smrti niko me se neće sjećati", njen opus i dalje izaziva veliku čitalačku pažnju.

MISLI

- Tajna uspjeha je u tome da se pokreneš.

- Kajanje. To je gubljenje vremena.

- Kada iz vlastitog iskustva saznate šta znači užas, naoružani ste protiv svega u životu.

- Nikad ne radi sam one stvari koje neko drugi može uraditi za tebe.

- Za sve što volite morate da platite neku cijenu.

- Mladi misle da su stari budale, a stari znaju da su mladi budale.

- Nikad nisam voljela novinare. U svim svojim knjigama sam ih ubila.

- Malo nas je onakvih kakvi izgledamo.

- Jedna od najsretnijih stvari koja može da vam se dogodi u životu jeste sretno djetinjstvo.

- Svaki ubica je vjerovatno nečiji stari prijatelj.

- Dobar savjet se gotovo uvijek ignoriše, ali to nije razlog da ga ne udijelimo.

- Idealan muž je arheolog, jer što je žena starija to ga više zanima.

- Ne priznajemo važne trenutke u životu dok ne bude prekasno.

- Svi grijehovi bacaju duge sjenke.

- Žena zaboravlja lakše nego muškarac, ali se ona i lakše sjeća onog što je zaboravila.

- Kada su u pitanju velike sume novca, preporučljivo je da nikome ne vjerujete.

- Samo ljudi koje voliš, mogu ti učiniti život nepodnošljivim.

Bob Marli

Bob Marli (Robert Nesta Marley) je bio jamajčanski pjevač, tekstopisac i gitarista. Najpoznatiji je izvođač rege muzike i čuven po njenom širenju van granica Jamajke. Rođen je 6. februara 1945. godine u mjestu Nine Miles (Jamajka). Bio je muzička ikona dvadesetog vijeka, uvjereni rastafarijanac koji je ostavio veliki uticaj na rege muziku svojom duhovnošću.

Jedini je rege muzičar koji je postigao status svjetske megazvijezde. Njegov otac Norman Marley bio je bijeli engleski vojnik iz Liverpoola. Odrastao je u sirotinjskom dijelu Kingstona na Jamajci, gdje je otkrio muziku crne Amerike zahvaljujući američkim radijskim stanicama. Nasljeđe ropstva i svijest o afričkoj domovini uvijek se osjećala u njegovoj muzici, čak i kad je osvojio slušaoce Zapada.

Godine 1963. je formirana originalna postava The Wailersa, koju čine Bob Marley, Bunny Livingstone i Peter Tosh. Njihova je prva pjesma (Simmer Down) ujedno i postala hit na Jamajci.

Godine 1966. Haile Sellasie je posjetio Jamajku i tad Bob i ostatak Wailersa prihvataju rastafarijansku vjeru. Svojom muzikom nastoje rasprostraniti poruku ljubavi i mira, a njegov uticaj seže i do politike.

Bob Marley je umro 11. maja 1981. godine u Miamiu (SAD), od raka na nožnom palcu koji je povrijedio prilikom igranja nogometa. Imao je samo 36 godina, a njegovom smrću svijet je izgubio zagovornika siromašnih i obespravljenih, kao i jednog od najboljih muzičara njegove generacije.

Bio je prva megazvijezda iz trećeg svijeta i učinio je mnogo na oživljavanju oslabljene političke svijesti mladih ljudi, a u nasljeđe je ostavio pjesme koje i danas nadahnjuju muzičare širom svijeta. Jedan je od najvećih zagovornika pan-afrikanizma, a pjevao je o ukidanju represije.

MISLI

- Duboko vjerujem da samo jednom u svom životu nađeš ljude koji su u stanju da cijeli tvoj svijet okrenu naopačke. Reći ćeš im stvari koje nikad nisi podijelio ni s jednom dušom i oni će upiti sve što kažeš i zapravo poželjeti da čuju još toga. Dijelit ćete nade u budućnost, snove koji se nikad neće ostvariti, ciljeve koji se nikad nisu ostvarili i brojna razočarenja kojima će vas život počastiti. Ne možeš izdržati da im ne kažeš kad ti se nešto divno desi, jer znaš da će s tobom podijeliti tvoje uzbuđenje. Nije ih sramota da plaču s tobom kada si povrijeđen ili da se smiju s tobom kada praviš budalu od sebe. Oni nikad ne povrijede tvoja osjećanja niti se zbog njih osjećaš manje vrijednim, već te podižu i pokazuju ti stvari o tebi koje te čine posebnim pa čak i lijepim. Kada su oni u blizini nema nikad pritiska, zavisti ili takmičenja, već samo tiha smirenost. Možeš biti ono što jesi i ne brinuti o tome šta će oni misliti o tebi jer te vole zbog onoga što jesi. Stvari koje izgledaju beznačajno većini ljudi kao što je poruka, pjesma ili šetnja postaju neprocjenjivo bogatstvo koje se čuvaju u srcima na sigurnom do kraja vijeka. Sjećanja o tvom djetinjstvu se vraćaju i osjećaš da su tako jasna da ti se čini kako ste ponovo mladi. Boje izgledaju svjetlije i sjajnije. Iako nije bio česta pojava ili ga uopšte nije bilo, smijeh postaje kao dio svakodnevnog života. Jedan ili dva telefonska poziva tokom dana pomažu ti da preguraš radni dan i uvijek ti vrate osmijeh na lice. U njihovom prisustvu ne osjećaš potrebu za neprekidnom pričom, već se osjećaš zadovoljnim što su u blizini. Stvari koje te nikad prije nisu zanimale postaju fascinantne jer znaš da su toliko važne osobama koje su ti posebne. Misliš o tim osobama u svakoj prilici i u svemu što radiš. Prisjećaš ih se uz proste stvari kao što su plavo nebo, nježan vjetar pa čak i olujni oblak na horizontu. Otvaraš svoje srce iako znaš da jednog dana može biti slomljeno i u otvaranju srca doživljavaš ljubav i zadovoljstvo za koje nikad nisi mislio da je moguće. Uviđaš da je ranjivost jedini način da svom srcu omogućiš da osjeti pravi pritisak koji je toliko stvaran da te plaši. Pronalaziš snagu u spoznaji da imaš prave prijatelje i vjerovatno srodne duše koje će ti ostati vjerne do kraja. Život ti izgleda potpuno drugačiji, uzbudljiv i vrijedan življenja. Tvoja jedina nada i sigurnost je u uvjerenju da su oni dio tvog života...

- Ako je idealna, neće biti laka. Ako je laka, neće biti idealna. Ako je zaslužuješ, nećeš odustati. Ako odustaneš, ne zaslužuješ je. Prava istina je, svaka će te povrijediti, tvoje je samo da nađeš onu zbog koje vrijedi patiti.

- Novac su brojevi a brojevima nikad kraja. Ako je za sreću potreban novac, vaša potraga za srećom nikada neće prestati.

- Ona nije savršena. Nisi ni ti i vas dvoje nikada nećete biti savršeni. Ali ako te može nasmijati bar jednom, natjerati te da razmisliš dvaput, ako priznaje da je čovjek i griješi,  ostani uz nju i pruži joj najviše što možeš.

On neće citirati stihove, on ne misli o tebi svaki minut, ali on ti daje dio sebe koji ti možeš uništiti, i on to zna. Ne pričinjavaj mu bol, ne pokušavaj da ga promijeniš, i ne očekuj od njega više nego što on može pružiti.

- Najveća kukavica je muškarac koji probudi ljubav u ženi, bez namjere da joj tu ljubav uzvrati.

- Najljepša krivina na ženinom tijelu je njen osmjeh.

- Kažeš da voliš kišu, ali koristiš kišobran da bi hodao po kiši. Kažeš da voliš sunce, ali tražiš hlad kad ono sija. Kažeš da voliš vjetar, ali kada puše zatvaraš prozor. Zato sam i uplašen kada kažeš da me voliš.

- Ja zaista nemam mnogo da ti ponudim. Par toplih zagrljaja, čistu dušu i jedno maleno, ali vjerno srce. Imam i kofer pun ljubavi i dva jastuka, pomalo već stara, ali se još osjeća miris mojih snova. Nemam ja mnogo na dlanu. Par suza i jutarnju rosu kojom budim svoje lice, jedan osmjeh i oči pune nade.

- Možda joj nećeš biti prvi muškarac, ni posljednji ili jedini. Voljela je prije tebe i možda će voljeti poslije. Ali ako te sada voli, zar je bilo šta drugo bitno.

- Otvaraš svoje srce iako znaš da jednog dana može biti slomljeno, i u otvaranju srca doživljavaš ljubav i zadovoljstvo za koje nikad nisi mislio da je moguće.

- Stvari koje te nikad prije nisu zanimale postaju fascinantne jer znaš da su toliko važne toj osobi koja ti je posebna.

- Ko ste vi da sudite život kojim živim? Znam da nisam savršen i ne želim to da budem, ali prije nego što počneš da upireš prstom u mene, uvjeri se da su tvoje ruke čiste.

- Veličina čovjeka ne ogleda se u njegovom bogatstvu, već u njegovoj sposobnosti da na ljude oko sebe utiče pozitivno.

- Đavo je napustio ovaj svijet, zato što je znao da će ljudi sami sebi prirediti pakao.

- Nikada nećeš znati koliko si jak, sve dok biti jak ne postane jedini izbor koji imaš.

- Bolje je umrijeti boreći se za slobodu nego robovati cijelog života.

- Otvori oči i pogledaj oko sebe. Da li si zadovoljan životom koji živiš?

- Dan kada budeš prestao da se takmičiš je dan kada ćeš pobijediti.

- Voli život koji živiš, živi život koji voliš.

- Moj strah je taj koji mi daje hrabrost.

- Svaki čovjek ima pravo da sam odlučuje o svojoj sudbini.

- Ne zanemaruj svoje misli. Ostvari svoje vizije. Probudi se i živi.

- Neki ljudi osjećaju kišu. Ostali samo pokisnu.

- Istina je da će te svi povrijediti. Samo moraš pronaći one za koje vrijedi patiti.