BLOG ZA TEBE

Čitanje knjiga - put ka sreći


Danas mnogi mladi, na žalost, smatraju da je čitanje knjiga hobi introvertnih, slabih i asocijalnih ljudi. Međutim, oni su u velikoj zabludi, jer nečitanjem lišavaju sebe ne samo zadovoljstva koje svaka knjiga može da pruži, nego i raznih pozitivnih efekata čitanja. Nauka je snažnim činjenicama potkrepila tvrdnje da čitanje knjiga donosi mnoge koristi, prije svega kada su u pitanju emocionalni i intelektualni kapaciteti mozga.

Ko redovno čita knjige, svakoga dana nauči nešto novo.
Možete izgubiti posao, imovinu, novac, čak i tjelesno zdravlje, ali znanje vam niko ne može oduzeti. Čitanje knjiga ne samo da nam pomaže da održimo postojeću razinu znanja, već ga i proširuje. Čitanjem neprestano snabdjevamo naš mozak novim informacijama, a nikada se ne zna kada će nam one zatrebati u životu. Što više znanja imamo, spremniji smo odgovoriti na razne izazove sa kojima se u životu suočavamo.

Čitanjem proširujemo rječnik.
Što više knjiga čitate, više novih riječi će se naći u vašem svakodnevnom rječniku. Širi vokabular i sposobnost lijepog govora jača vaše samopouzdanje. Pored toga, dobro definisan govor i pravilno izgovaranje riječi mogu biti od velike pomoći u svakoj profesiji. Načitani ljudi, dobri govornici koji mogu da pričaju o raznim temama, visoko su cijenjeni u poslovnom svijetu i brzo napreduju u karijeri.

Čitanje vas čini boljom osobom.
U jednom istraživanju Univerziteta Emory iz 2013. godine, upoređivan je rad mozga dvije skupine ljudi. Jedni su prije eksperimenta čitali neku knjigu, dok ljudi iz druge skupine nisu. Skeniranjem mozga stručnjaci su utvrdili da je čitanje knjiga probudilo osjećaje brige i empatije prema drugima, što se nije dogodilo kod ispitanika koji nisu čitali. Osim toga, tim njujorških psihologa došao je do zaključka da čitanje književnih fantazija budi sposobnost detekcije i razumijevanja emocija drugih ljudi.

Čitanje je zarazno.
Roditelji koji žele podstaći svoju djecu da zavole čitanje, mogu to učiniti tako što će svakodnevno kod kuće čitati naglas. Naučno je dokazano da će djeca školskog uzrasta kojima su roditelji glasno čitali knjige, imati veće šanse da razviju sklonost ka čitanju. Dakle, dragi roditelji, čitajte svojim mališanima priče za laku noć, to je najbolji način da i oni zavole knjige.

Za oštriji um.
Ne samo da čitanjem postajemo pametniji, već naš um postaje britkiji i bistriji. Jedna američka neurološka studija dokazala je da je čitanje knjiga važno u životu svakog čoveka, od njegovog djetinjstva do poznih godina. Ljudi koji tokom čitavog života redovno čitaju, imaju razvijenije mentalne sposobnosti i bolje pamćenje u svim životnim razdobljima. Prema jednoj naučnoj studiji iz 2009. godine, svega 6 minuta čitanja zanimljivog štiva smanjuje razinu stresa za nevjerovatnih 68%.

Čitanje poboljšava memoriju.
Dok čitamo knjigu upoznajemo mnoštvo novih likova, njihov karakter, ambicije, zapravo čitav njihov svijet. Sve te informacije mozak skuplja i čuva. Svako novo saznanje koje mozak skladišti u svojoj memoriji podstiče razvoj novih i jača već postojeće moždane sinapse, što izravno utječe na jačanje naše memorije, osobito kratkoročnog pamćenja.

Čitanje jača koncentraciju.
U modernom svijetu, tokom jednog petominutnog razdoblja prosječna osoba će podijeliti svoju pozornost na poslovne zadatke, čitanje pristigle elektronske pošte, na razgovore sa prijateljima i poslovnim suradnicima preko chat-a i skype-a, na provjeravanje svog mobitela… Sve ovo utječe na značajno smanjenje naše produktivnosti. Dok čitamo zanimljivu knjigu, fokusirani smo isključivo na priču, dok sve oko nas kao da ne postoji. Dovoljno je da čitate 15-20 minuta prije no što otpočnete svoje radne zadatke i već prvog dana bićete potpuno iznenađeni koliko je bolja vaša koncentracija.

Čitanje kao prevencija Alzheimerove bolesti.
Jedno nedavno iscrpno istraživanje američkih naučnika nedvosmisleno je pokazalo da stariji ljudi koji okupiraju mozak aktivnostima poput šaha, rješavanja zagonetki ili čitanja knjiga, imaju dva i pol puta manje šanse da obole od Alzheimer-a u odnosu na ljude koji troše svoje vrijeme na manje stimulativne aktivnosti. Iako to ne znači da ćete čitanjem sigurno spriječiti pojavu bolesti, utvrđeno je da postoji snažna veza između čitanja knjiga i prevencije Alzheimera.

Knjige ublažavaju simptome depresije.
Čak 76% učesnika u jednom istraživanju u Velikoj Britaniji izjavilo je da čitanje poboljšava kvalitetu njihovog života i pomaže im da se osjećaju dobro. Oni koji redovno čitaju su zadovoljniji svojim životom, sretniji su i imaju više samopoštovanja. Čitanje nam može olakšati prihvatanje realnosti. Potiče nas da istražujemo nepoznato i razvijamo ideje koje mogu dovesti do pozitivnih promjena u životu.

Čitanje opušta i smanjuje razinu stresa.
Dobar roman ili interesantna stručnja knjiga izvrstan su način za opuštanje i oslobađanje od stresa. Bez obzira koliko problema imate na poslu, u osobnim odnosima ili u bilo kojem drugom području svakodnevnog života, na sve zaboravljate kada se udubite u čitanje dobre književne priče. Prema jednoj naučnoj studiji iz 2009. godine, svega 6 minuta čitanja zanimljivog štiva smanjuje razinu stresa za nevjerovatnih 68%.

Čitanje razvija analitičko mišljenje.
Da li ste ikad pročitali neki triler roman i uspjeli da sami riješite misteriju prije završetka knjige? To je moguće jedino ako ste uzeli u obzir sve činjenice i okolnosti iz knjige inapravili detaljnu analizu. Ako je tako, onda ste uspjeli da čitanjem povećate analitičke vještine, što će vam sigurno biti od koristi i u daljem razvoju karijere. Bilo da ste odvjetnik, trgovac, liječnik… svaki posao se obavlja bolje uz dobru analizu.

Branko Ćopić


Branko Ćopić (Hašani, Bosanska Krupa 1915. - Beograd 1984.). Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, a nižu gimnaziju u Bihaću. Učiteljsku školu je pohađao u Banja Luci i Sarajevu, a završio u Karlovcu. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu diplomira 1940. godine na pedagoško-filozofskoj grupi. Prvu priču objavljuje 1928. godine, a prvu pripovjetku 1936. godine. Ukupno mu je objavljeno oko 150. djela, bez ponovljenih izdanja i naslova u sabranim djelima, a najpoznatija su: Major Bauk, Prolom, Doživljaji Nikoletine Bursaća, Bosonogo djetinjstvo, Gluvi barut, Orlovi rano lete, Ne tuguj bronzana stražo, Magareće godine, Osma ofanziva, Bašta sljezove boje. Ubraja se u red najplodnijih i najčitanijih pisaca ovog podneblja, druge polovine 20. vijeka.


Lutat ćeš dugo svijetom bijelim, sa viteškim žarom.
No jednoga dana korakom neveselim, vratit ćeš se domu starom.
Sjetit ćeš se jednom svega i zaplakat ćeš znam.
Kao brod bez zastave, lutat ćeš vječno sam.

MALA MOJA IZ BOSANSKE KRUPE
  
Bilo mi je dvanaest godina,
prvi put sam sišao do grada
iz mog sela, tihog i dalekog,
kad susretoh tebe iznenada.
Eh, dječačke uspomene glupe!
Mala moja iz Bosanske Krupe!

Jesi li me spazila il' nisi,
zbunjenoga seoskoga đaka,
svjetlokosog i očiju plavih,
u oklopu novih opanaka,
kako zija u izloge skupe?
Mala moja iz Bosanske Krupe!

Naišla si kao lak oblačak,
tvoj me pogled za tren obeznani,
zaboravih ime i očinstvo,
kako mi se zovu ukućani.
Iznevjerih poput sablje tupe.
Mala moja iz Bosanske Krupe!

Tekli tako gimnazijski dani,
uspomena na te ne ocvala,
modra Una u proljetne noći
tvoje mi je ime šaputala.
Lebdjela si ispred đačke klupe,
mala moja iz Bosanske Krupe!

Brzo minu naše đakovanje,
lagan leptir s krilima zlatnim,
ipak tebe u srcu sačuvah
kroz sve bure u danima ratnim.
Ta sjećanja mogu l' da se kupe,
mala moja iz Bosanske Krupe!

Sad je kasno, već mi kosa sijedi,
gledam Unu, ćuti kao nijema,
zalud lutam ulicama znanim,
sve je pusto, tebe više nema.
Ej, godine, nemjerljive, skupe!
Zbogom, mala, iz Bosanske Krupe!

Jezero crvenih lotosa


Na sjeveroistoku Tajlanda, na području Udon Tani, nalazi se jezero crvenih lotosa, za koje uglavnom znaju samo lokalni stanovnici. Jezero koriste svakodnevno za ribarenje, skupljanje puževa i stabljika lotosa koje koriste za pripremu jela. Oni koji su ga posjetili kažu da ne izgleda kao da je s ovog svijeta, a najbolji period za to je od decembra do februara. 

Ako želite da vidite lotose u svoj njihovoj ljepoti, imajte na umu da otvaraju latice od 6 ujutro do podneva, pa je to najbolje vrijeme da se provozate po jezeru ili se samo divite njegovoj ljepoti s obale. Možete se i provozati drvenim čamcem s lokalnim seljacima i ribarima. Inače, stabljike i sjeme lotosa su jestivi, a na Tajlandu su često na meniju. Osim što je jestiv, lotos za budiste predstavlja simbol čistoće i prosvjetljenja.