Safet Zec

Safet Zec je BiH akademski slikar i grafičar. Rođen je 1943. u Rogatici. Školu primjenjenih umjetnosti je završio u Sarajevu 1964. Diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu 1969. te 1972. u istom gradu završio postdiplomski studij. Sedamdesetih godina za likovnu kritiku postaje jedan od glavnih eksponata poetskog realizma. Početkom devedesetih godina jedan je od najznačajnijih umjetničkih stvaralaca u zemlji. Do 1989. živi i radi, sa porodicom, u Beogradu. Narednih godina je ponovo u Sarajevu. Tu ga 1992. zatiče rat, zbog kojeg napušta grad i zemlju. Iste godine dolazi u Italiju, u Udine.

Priredio je preko 70 samostalnih izložbi u domovini i velikim metropolama širom svijeta. Član je svih značajnih umjetničkih asocijacija u Evropi, također je član ULUBiH-a. Za svoj rad je dobio preko 20 stručnih nagrada i priznanja. Godine 2007. dodijeljen mu je Orden za umjetnost i književnost Republike Francuske, proglašen je vitezom umjetnosti. Njegova djela su u značajnim evropskim i svjetskim galerijama i privatnim kolekcijama.

Živio i radio u Beogradu do 1989. godine, a potom u Sarajevu do 1992. godine. Danas živi i radi u Veneciji, Sarajevu, Parizu i Počitelju.

Bajkalsko jezero

Bajkalsko jezero se nalazi u azijskom dijelu Ruske Federacije i ujedno je najdublje jezero na svijetu. Ime dolazi od tatarskog "bai-kul", što znači bogato jezero. Poznato je pod nazivom "plavo sibirsko oko", i jedno od najljepših jezera na svijetu tokom svih godišnjih doba, a pogotovo tokom hladnih sibirskih zima.

Voda Bajkalskog jezera se koristi za piće. Tokom zime, kada je cijela površina jezera prekrivena debelom ledenom korom, režu se kocke leda i raznose na prodaju po okolnim naseljima. Također u to vrijeme (od januara do maja), jezerom se odvija automobilski, kamionski i drugi prijevoz. Sedmo u svijetu po veličini, staro oko 25 miliona godina i duboko 1.624 metra, Bajkalsko jezero je i najveće (najveći volumen) slatkovodno jezero koje sadrži otprilike 20% svjetske nesmrznute površinske slatke vode.

Ovo jezero se smatra iznimno važnim za evolucijsku nauku, s obzirom da u njemu živi pregršt endemskih biljaka i životinja, od kojih se najviše izdvaja unikatni slatkovodni Bajkalski tuljan. Jezero je dom za više od 1085 vrsta biljaka i 1550 vrsta životinja od kojih je skoro 80% endemskih vrsta! Sama regija koja okružuje jezero ima oko 1.200 istorijskih, arheoloških i kulturnih spomenika, a oko 1.000 spomenika je već stavljeno pod zaštitu države.

U drevnim kineskim tekstovima, ovo jezero je bilo poznato kao “Sjeverno more”. To previše i ne čudi s obzirom da je Bajkalsko jezero gotovo 640 km dugačko, 80 km široko, a u njega se ulijeva više od 300 rijeka. Samo jedna rijeka (Angara) teče iz jezera. Na pojedinim mjestima voda u jezeru je toliko čista da se često bez problema mogu vidjeti objekti koji se nalaze i do 40 metara ispod površine.

Gotovo pet mjeseci godišnje Bajkalsko jezero je prekriveno ledom. Tokom procesa zamrzavanja, hladni valovi se razbijaju od obalu i pretvaraju u tirkizne ledene skulpture. Na različitim dijelovima jezera sloj leda može biti debel od 5 cm, pa sve do 2 metra – dovoljno da preko njega pređu automobili (minimalno 30 cm). Između maja i juna led se počne topiti, a upravo u tim momentima Bajkalsko jezero postane magnet za turiste koji ovdje dolaze da slušaju prirodni orkestar nazvan “ledena muzika” – zvuk pucketanja leda i valova koji se nakon pet mjeseci ponovno probijaju na površinu.

Čitanje knjiga - put ka sreći

Danas mnogi mladi, na žalost, smatraju da je čitanje knjiga hobi introvertnih, slabih i asocijalnih ljudi. Međutim, oni su u velikoj zabludi, jer nečitanjem lišavaju sebe ne samo zadovoljstva koje svaka knjiga može da pruži, nego i raznih pozitivnih efekata čitanja. Nauka je snažnim činjenicama potkrepila tvrdnje da čitanje knjiga donosi mnoge koristi, prije svega kada su u pitanju emocionalni i intelektualni kapaciteti mozga.

Ko redovno čita knjige, svakoga dana nauči nešto novo.

Možete izgubiti posao, imovinu, novac, čak i tjelesno zdravlje, ali znanje vam niko ne može oduzeti. Čitanje knjiga ne samo da nam pomaže da održimo postojeću razinu znanja, već ga i proširuje. Čitanjem neprestano snabdjevamo naš mozak novim informacijama, a nikada se ne zna kada će nam one zatrebati u životu. Što više znanja imamo, spremniji smo odgovoriti na razne izazove sa kojima se u životu suočavamo.

Čitanjem proširujemo rječnik.

Što više knjiga čitate, više novih riječi će se naći u vašem svakodnevnom rječniku. Širi vokabular i sposobnost lijepog govora jača vaše samopouzdanje. Pored toga, dobro definisan govor i pravilno izgovaranje riječi mogu biti od velike pomoći u svakoj profesiji. Načitani ljudi, dobri govornici koji mogu da pričaju o raznim temama, visoko su cijenjeni u poslovnom svijetu i brzo napreduju u karijeri.

Čitanje vas čini boljom osobom.

U jednom istraživanju Univerziteta Emory iz 2013. godine, upoređivan je rad mozga dvije skupine ljudi. Jedni su prije eksperimenta čitali neku knjigu, dok ljudi iz druge skupine nisu. Skeniranjem mozga stručnjaci su utvrdili da je čitanje knjiga probudilo osjećaje brige i empatije prema drugima, što se nije dogodilo kod ispitanika koji nisu čitali. Osim toga, tim njujorških psihologa došao je do zaključka da čitanje književnih fantazija budi sposobnost detekcije i razumijevanja emocija drugih ljudi.

Čitanje je zarazno.

Roditelji koji žele podstaći svoju djecu da zavole čitanje, mogu to učiniti tako što će svakodnevno kod kuće čitati naglas. Naučno je dokazano da će djeca školskog uzrasta kojima su roditelji glasno čitali knjige, imati veće šanse da razviju sklonost ka čitanju. Dakle, dragi roditelji, čitajte svojim mališanima priče za laku noć, to je najbolji način da i oni zavole knjige.

Za oštriji um.

Ne samo da čitanjem postajemo pametniji, već naš um postaje britkiji i bistriji. Jedna američka neurološka studija dokazala je da je čitanje knjiga važno u životu svakog čoveka, od njegovog djetinjstva do poznih godina. Ljudi koji tokom čitavog života redovno čitaju, imaju razvijenije mentalne sposobnosti i bolje pamćenje u svim životnim razdobljima. Prema jednoj naučnoj studiji iz 2009. godine, svega 6 minuta čitanja zanimljivog štiva smanjuje razinu stresa za nevjerovatnih 68%.

Čitanje poboljšava memoriju.

Dok čitamo knjigu upoznajemo mnoštvo novih likova, njihov karakter, ambicije, zapravo čitav njihov svijet. Sve te informacije mozak skuplja i čuva. Svako novo saznanje koje mozak skladišti u svojoj memoriji podstiče razvoj novih i jača već postojeće moždane sinapse, što izravno utječe na jačanje naše memorije, osobito kratkoročnog pamćenja.

Čitanje jača koncentraciju.

U modernom svijetu, tokom jednog petominutnog razdoblja prosječna osoba će podijeliti svoju pozornost na poslovne zadatke, čitanje pristigle elektronske pošte, na razgovore sa prijateljima i poslovnim suradnicima preko chat-a i skype-a, na provjeravanje svog mobitela… Sve ovo utječe na značajno smanjenje naše produktivnosti. Dok čitamo zanimljivu knjigu, fokusirani smo isključivo na priču, dok sve oko nas kao da ne postoji. Dovoljno je da čitate 15-20 minuta prije no što otpočnete svoje radne zadatke i već prvog dana bićete potpuno iznenađeni koliko je bolja vaša koncentracija.

Čitanje kao prevencija Alzheimerove bolesti.

Jedno nedavno iscrpno istraživanje američkih naučnika nedvosmisleno je pokazalo da stariji ljudi koji okupiraju mozak aktivnostima poput šaha, rješavanja zagonetki ili čitanja knjiga, imaju dva i pol puta manje šanse da obole od Alzheimer-a u odnosu na ljude koji troše svoje vrijeme na manje stimulativne aktivnosti. Iako to ne znači da ćete čitanjem sigurno spriječiti pojavu bolesti, utvrđeno je da postoji snažna veza između čitanja knjiga i prevencije Alzheimera.

Knjige ublažavaju simptome depresije.

Čak 76% učesnika u jednom istraživanju u Velikoj Britaniji izjavilo je da čitanje poboljšava kvalitetu njihovog života i pomaže im da se osjećaju dobro. Oni koji redovno čitaju su zadovoljniji svojim životom, sretniji su i imaju više samopoštovanja. Čitanje nam može olakšati prihvatanje realnosti. Potiče nas da istražujemo nepoznato i razvijamo ideje koje mogu dovesti do pozitivnih promjena u životu.

Čitanje opušta i smanjuje razinu stresa.

Dobar roman ili interesantna stručnja knjiga izvrstan su način za opuštanje i oslobađanje od stresa. Bez obzira koliko problema imate na poslu, u osobnim odnosima ili u bilo kojem drugom području svakodnevnog života, na sve zaboravljate kada se udubite u čitanje dobre književne priče. Prema jednoj naučnoj studiji iz 2009. godine, svega 6 minuta čitanja zanimljivog štiva smanjuje razinu stresa za nevjerovatnih 68%.

Čitanje razvija analitičko mišljenje.

Da li ste ikad pročitali neki triler roman i uspjeli da sami riješite misteriju prije završetka knjige? To je moguće jedino ako ste uzeli u obzir sve činjenice i okolnosti iz knjige inapravili detaljnu analizu. Ako je tako, onda ste uspjeli da čitanjem povećate analitičke vještine, što će vam sigurno biti od koristi i u daljem razvoju karijere. Bilo da ste odvjetnik, trgovac, liječnik… svaki posao se obavlja bolje uz dobru analizu.