BLOG ZA TEBE

Mark Tven


Mark Tven (Samuel Langhorne Clemens - Mark Twain) je rođen u mjestu Florida, u američkoj državi Missouri, 1835. godine.  Američki je književnik, autor poznatih rromana „Pustolovine Toma Sawyera i „Pustolovine Huckleberry Finna“, smještenih na obale rijeke Mississippi na američkom Jugu. Već za života je stekao međunarodnu slavu i bio jedan od rijetkih prijatelja Nikole Tesle. Istaknuti humorist svjetske književnosti, prvi je američki romanopisac izrastao nezavisno od evropske tradicije. Nazivaju ga ocem američke književnosti.

Kao dijete s porodicom seli u grad Hannibal na rijeci Mississippi, a kad mu je bilo jedanaest godina umire mu otac. Porodica se nađe u teškom finansijskom stanju i on se zapošljava u štampariji. Nekoliko godina kasnije počinje pisati članke za novine svoga brata Oriona, „Hannibal Journa“. Radio je za još novina i štamparija, ali se kasnije vraća na Mississippi i postaje kormilarom parobroda, što je tada bilo dobro plaćeno i poželjno zanimanje. Iz ljubavi prema tome izabrao je i ime Mark Tven, što je fraza koja se upotrebljava na rijeci Mississippi, a znači "duboko dva hvata" i sigurno za prolazak rijekom, bez straha od nasukivanja. Nažalost, izbijanjem građanskog rata većina prometa na rijeci je prekinuta, a on se nakratko pridružuje dobrovoljcima Konfederacije.

Ubrzo nakon toga kreće na putovanje za Nevadu i Kaliforniju.Tamo je nastavio raditi kao novinar i ubrzo je bio primijećen širom zemlje, zbog svojih humorističnih priča s putovanja. Kad su jedne novine organizovale krstarenje Sredozemljem, Tvnova pisma s tog putovanja, kasnije sakupljena pod imenom „The Innocents Abroad“, postala su vrlo popularna.

1880. godine Tven se oženio Oliviom Langdon, s kojom je imao četvero djece i živio prvo u Buffalu, NY, a potom Hartfordu, CT. U to vrijeme piše svoja najpoznatija djela „Pustolovine Toma Sawyera“„Pustolovine Huckleberryja Finna“, „Kraljević i prosjak“ i dr. Nakon početnih uspjeha, nizom  loših ulaganja doveo je porodicu na rub bankrota, a veliku žalost donosi mu i smrt njegove najdraže kćeri.

Iako je u ranijim djelima prisutna kritika društva, posebno pohlepe, ropstva i opresije, pred kraj života zauzima definitivan stav protiv imperijalizma. Iz bankrota je uspio izaći serijama predavanja koje je održao širom svijeta, a kasnije sve kritičniji politički govori opet prijete njegovom uspjehu. Nadživjela ga je samo jedna kćer, a posljednje godine bile su mu obilježene depresijom i ogorčenošću. Zahvaljujući svojim djelima bio je jedna od najpoznatijih američkih ličnosti tog vremena. Umro je 1910. godine od srčanog udara, u svom posljednjem domu u Reddingu.


MISLI

- Ponekad se zapitam da li svijetom vladaju vickasti mudraci ili imbecili koji to misle ozbiljno.

- Pretpostavimo da ste idiot. I pretpostavimo da ste kongresmen, ali to sam već rekao.

- Da se glasanjem nešto može promijeniti, oni nam ne bi dali da glasamo.

- Kada god primjetiš da si na strani većine, vrijeme je da promijeniš stranu.

- Imamo najbolju vladu koja se novcem može kupiti.

- Bankar je čovjek koji će vam pozajmiti svoj kišobran kada sija sunce, pod uslovom da mu ga vratite čim počne kiša.

- Cenzura je kada odraslima zabraniš šniclu samo zato što bebe ne mogu da je sažvaču.

- Istorija se ne ponavlja, ali se zato često rimuje.

- Civilizacija je jadna pokondirena tikva, puna surovosti, sujete, arogancije, zlobe i hipokrizije.

- Laž proputuje pola svijeta dok istina obuje cipele.

- Nema veće istinoljubivosti od vlastitog priznanja da si lažov.

- Svaka generalizacija je lažna, uključujući i ovu.

- Cifre ne lažu, ali zato lažovi cifraju.

- Ako ne čitaš novine bit ćeš neinformisan, ako ih čitaš bit ćeš dezinformisan.

- Klasika, to su one knjige koje svi hvale, a niko ne čita.

- Bog je prvo stvorio idiote. To mu je bila vježba.

- Ne dozvolite da vam školovanje omete obrazovanje.

- Sve što vam treba u životu su neznanje i samopouzdanje; uspjeh je zagarantovan.

- Niko ne može naučiti sve. Gradivo je preobimno i mijenja se iz časa u čas.

- Kada sam imao četrnaest, moj otac je bio toliko glup da nisam mogao da ga trpim pored sebe. Kada sam napunio dvadeset i jednu, bio sam zadivljen koliko je stari naučio za sedam godina.

- Uz samo malo truda, lako možemo naučiti da istrpimo nesreću. Tuđu, naravno.

- Prošao sam kroz užasne stvari u životu, od kojih su se neke zaista i dogodile.

- Nisam bio na toj sahrani, ali sam im poslao telegram podrške i odobravanja.

- Ne plašim se smrti. Bio sam mrtav milijarde i milijarde godina pre nego što sam rođen i nikada nisam imao neprijatnosti zbog toga.

- Propast svijeta bih volio da sačekam u Sinsinatiju. Tamo sve kasni po deset godina.

- Divno je što su otkrili Ameriku, ali bi bilo još bolje da su je promašili.

- Ulice Carigrada su prizor koji svako mora da doživi jednom u životu, nikako češće.

- Bolje je držati jezik za zubima po cijenu da pomisle da si glup, nego progovoriti i tako im otkloniti svaku sumnju.

- Što više objašnjavaš, sve te manje razumijem.

- U Parizu su me uvijek gledali blijedo kada sam im se obraćao na francuskom. Nikada mi nije pošlo za rukom da te idiote natjeram da razumiju vlastiti jezik.

- Zahvaljujući vještini dobrog vladanja jezikom, uspio sam da im ne kažem ništa.

- Ako nađete izgladnjelog psa i pomognete mu da se oporavi, on vas neće ujesti. To je glavna razlika između psa i čovjeka.

- Ljudska rasa je kukavička rasa i ja ne samo da marširam u toj povorci, nego nosim i zastavu.

- Najgora vrsta samoće je kada niste zadovoljni samim sobom.

- Kad nas ljudi ne cijene, mi smo duboko uvrijeđeni, a duboko u svom srcu ni sami sebe ne cijenimo.

- Ljudima je uvijek više stalo da im priznate talenat koji nemaju, nego da ih hvalite zbog petnaest talenata koje imaju.

- Budite oprezni s knjigama o zdravlju. Možete umrijeti zbog štamparske greške.

- Ostaviti pušenje je najlakša stvar na svijetu, ja sam ga ostavljao bezbroj puta.

- U Raju je dobra klima, u Paklu je dobro društvo.


Franc Kafka


Franc Kafka (Franz Kafka) 1883. - 1924. je bio veliki češki pisac, jedan od najpoznatijih i najuticajnijih evropskih pisaca 20. vijeka. Rođen je u Pragu, u porodici siromašnih jevrejskih trgovaca, koji će kasnije postati veoma bogati. Franc je živio samačkim životom i nikada nije bio shvaćen niti prihvaćen u društvu. Sva njegova veća djela vidjeti će svjetlo dana tek nakon Kafkine smrti. Kafkin opus, koji se može podijeliti u nekoliko žanrova: romani, pripovjetke, aforizmi, dnevnici i pisma.

Baštinik je više tradicija: njemačkoga romantizma, židovskih heterodoksnih učenja kao i kršćanske gnoze. Poštovatelj je velikana evropske književne tradicije: Goethea, Heinea, Flauberta, Gogolja i Dostojevskog. Ipak, Kafkina vizija stvarnosti i intenzitet kojom ju je iskazivao čine ga autorom kojeg se ne može utrpati u šematske podjele po književnim pravcima.


MISLI

- Kad je čovjek sam uvijek je u lošem društvu.

- Ljudi koje najviše razdiru strasti, najviše mogu i da uživaju u životnim slastima.

- Dan je velika opsjena.

- Samo ne treba izazivati pažnju.

- Prema mom mišljenju, nema tog čovjeka koji bi mogao ishoditi potpuno oslobođenje.

- Žene imaju veliku moć. Kad bih nekoliko žena koje poznajem mogao nagovoriti da zajedno rade u moju korist, mogao bih uspjeti.

- Ispravno shvaćanje nečega i pogrešno shvaćanje tog istog ne isključuje se posve.

- Ne mora čovjek držati kako je sve istina nego samo kako je nužno.

- Knjiga mora biti sjekira za smrznuto more u nama.

- Svako ko ima sposobnost vidjeti ljepotu nikada ne ostari.

- Lijenost je početak svih poroka, kruna svih vrlina.

- Istinske osjećaje imam prema sebi samo kad sam neopisivo nesretan.

- Često je sigurnije biti u lancima nego slobodan.

- Moj “strah” je sastavni dio mene, a vjerojatno i najbolji dio mene.

- Sve dok imate hranu u ustima, vi ste riješili sva pitanja u ovom trenutku.

- Počnite s onim što je ispravno, a ne ono što je prihvatljivo.

- Patnja je pozitivni element u ovom svijetu, zapravo to je jedina veza između ovoga svijeta i optimizma.

- Duh postaje slobodan tek kada prestane biti podrška.

- Zlo može zavesti čovjeka, ali ne može postati čovjek.


Lav Nikolajevič Tolstoj


Lav Nikolajevič Tolstoj (1828. - 1910.), je rođen kao četvrto od petero djece u plemićkoj porodici. Bio je ruski grof, književnik i mislilac, jedan od najvećih svjetskih romanopisaca.

Njegova porodica je bila plemićkog porijekla, a titulu grofa njegovim precima dodijelio je Petar Veliki, u 18. vijeku. Njegov život bio je obilježen brojnim ljubavnim vezama. Kao mladić, često se zaljubljivao i mijenjao žene. Roditelji su mu umrli još dok bio dijete, zbog čega su se za njega već odmalena morali brinuti njegovi rođaci. Upravo ga je taj gubitak roditelja potakao na razmišljanje o životu, smrti i sreći. Osim kao velikog književnika, pamti ga se i kao velikog zagovornika mira i nenasilja.

Prva njegova izdana književna djela su bila trilogija Djetinjstvo, Dječaštvo i Mladost. Njegova najpoznatija djela su Rat i mir, Gospodar i sluga i Ana Karenjina.


MISLI

- Daj više odmora jeziku nego rukama.

- Dobrota odolijeva svemu, a sama je neodoljiva.

- Govori samo o onome što ti je jasno, inače šuti.

- Lična sreća nije moguća izvan društva, kao što život biljke nije moguć ako je istrgnuta iz zemlje i bačena na besplodni pijesak.

- Ljudi se dijele u dvije vrste: jedni prvo misle, a zatim govore i rade, drugi prvo govore i rade, a tek zatim misle.

- Mozak besposlenog čoveka je omiljeno prebivalište đavolovo.

- Ne treba se stidjeti nikakvog posla, pa ni najodvratnijeg; treba se stidjeti samo besposlenog života.

- Ne uznemiruj nikad drugoga onim što možeš sam da uradiš.

- Nema Boga za onoga ko ne zna da ga nosi u sebi.

- Nikad ne slušajte one koji loše govore o drugima, a dobro o vama.

- Samo ona tačka u kojoj se sastaju prošlo i buduće. Eto, u toj tački je sav naš život.

- Plod niče iz sjemena, a djela iz misli.

- Prava naslada nije u tome da nađeš istinu, već da je tražiš.

- Prava snaga čovjeka nije u nagonima već u nepokolebljivoj, spokojnoj težnji prema dobru koje čovjek određuje u mislima, izražava u riječima, i sprovodi u djelima.

- Prestani govoriti onoga trenutka kad primjetiš da se sam uzrujavaš ili da to čini onaj kome govoriš.

- Razum me nije ničemu naučio; sve što znam otkrilo mi je srce.

- Rijetko ćeš se pokajati zbog onoga što si prešutio, a veoma često ćeš se pokajati zbog onoga što si kazao, i još češće bi se kajao kada bi znao sve posljedice svojih riječi.

- Samo su dva izvora ljudskih poroka: lijenost i praznovjerje, i samo su dva dobročinitelja: rad i um.

- Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna, nesretna je na svoj način.

- U šahu, kao u životu, primjećujemo svoje greške tek kada se drugi njima okoriste.

- Uzrok mnogih nesreća leži na dnu vinske čaše.

- Većina muškaraca traži od svojih žena vrline kojih se oni sami ne pridržavaju.

- Vrijeme je da prestanemo čekati iznenadne darove života, sami treba da stvaramo život.

- Zadovoljstva bogataša stvaraju se suzama siromaha.

- Zloba ljudska uvijek polazi od nemoći.

- Znanje je tek onda znanje kad je stečeno naporom vlastite misli, a ne pamćenjem.


Atlantska cesta


Atlantska cesta je naziv za cestu koja povezuje gradove Molde i Kristiansund. Ovi gradovi se nalaze na fjordovima zapadne Norveške. Cesta je duga 8,3 km i prelazi preko Atlantskog okeana. Putovanje ovom cestom može biti opasno, ali je vrlo izazovno. Lukovi, biljni i životinjski svijet, spektakularna scenografija uz Atlantski okean za brojne posjetioce znači jedno od najljepših iskustava u životu.


Tvoj strah je njihova moć


Strah u kome svakodnevno živimo čini nas robovima. Strah od nemanja, gubitka posla, strah od računa, kredita i poreza za koje ne možemo da zaradimo i da živimo, ni uz kakvu platu. Strah od bolesti koji je usko povezan sa strahom od toga da li ćemo imati da platimo liječenje i lijekove, da li ćemo moći da pošaljemo djecu u školu ili će bit osuđena na život kakav im ne želimo. Strah od bahate države od koje zaista ne možemo da očekujemo bilo šta. Strah od zvona na vratima, pošte u sandučetu, zvonjave telefona.

Strah onih koje nemanje čini nesigurnim, onih koji vremenom izgube svaku želju i volju i postaju podložni zagovaraoci nepromjenljivosti, stekavši naviku na određenu količinu poznatog straha u čijim se okvirima preživljava. Voljeti lance sopstvenog ropstva, smatrati ih životnom datošću, božjom datošću, sudbinom, prirodnim redom stvari... pretvoriti strah u vrlinu. Ropstvo postaje obavezujuće i poželjno, društveni imperativ kome sami potčinjavamo one koji pokušavaju da se otrgnu. Postajemo najbolji čuvari onoga što nas uništava, što negira naše pravo na život.

Strah od slobode izjednačen je sa strahom od nepoznatog. Pri tome, sva odgovornost je samo na nama, svakom od nas pojedinačno. Strah je odličan marketing koji je kapitalizam apsolvirao. Malo religije, malo represije, malo demokratije, malo patriotizma i nacionalizma. Promućkano i servirano, toplo i hladno.

Vladimir Greblaher