Herman Hese

Herman Hese (Hermann Hesse) Calw, Njemačka 1877 - Montagnola, Švicarska 1962. je njemački pisac, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1946. godine. Jedan je od najpopularnijih njemačkih autora u svijetu. Pisao je lirske pjesme, novele i romane. U početku svog stvaranja bio je romantičar, u proznim djelima je pisao pod uticajem psihoanalize i orijentalne mudrosti. Njegova najpoznatija djela su Stepski vuk, Sidarta i Igra staklenih perli, u kojima je uočljivo njegovo zanimanje za egzistencijalne, duhovne i mistične teme, kao i veliki uticaj budističke i hindu filozofije.

MISLI

- Patnja zadaje bol samo zato što je se bojiš. Ona te proganja zato što bježiš od nje. Ne moraš bježati, ne moraš je se bojati. Moraš je voljeti. Dakle, voli patnju. Nemoj joj se odupirati, nemoj bježati od nje. Okusi kako je ona u dubini slatka, predaj joj se i nemoj je primati s mržnjom. Tvoja mržnja je to što ti nanosi bol i ništa drugo. Patnja nije patnja, smrt nije smrt, ako ih ti ne učiniš time.

- Kad se drvetu potkreše krošnja, iz stabla izbijaju novi izdanci. Tako se često i duša oboljela u cvatu vraća u proljetno doba začetka i djetinjstva prožetog slutnjama, kao da će tu otkriti nove nade i nastaviti prekinutu nit života. Izdanci sočno i naglo bujaju iz stabla, ali je to samo prividni život i iz njega nikad neće izrasti krošnja.

- Ozbiljnost nastaje zbog precjenjivanja vremena. Ali u vječnosti vrijeme ne postoji, vječnost je samo trenutak taman dovoljan za jednu šalu. Svijet je lijep kada se posmatra bez želje za traganjem, jednostavno, kao dijete.

- Svaka inteligentnija vrsta humora započinje time da čovjek samoga sebe ne shvata ozbiljno.

- Suze su otopljeni led iz duše.

- Usamljenost je nezavisnost, a ja sam je priželjkivao i stekao tokom dugog niza godina. Nezavisnost je hladna, ali je i spokojna.. čudesno spokojna i prostrana, kao onaj hladni i tihi prostor u kome se okreću zvijezde.

- Bog nam ne šalje očaj da bi nas ubio, već da bi nov život u nama probudio.

 - Imamo u duši sve ono što je ikada živjelo u ljudskim dušama. Svi Bogovi i đavoli koji su ikada postojali… svi se oni nalaze u nama, tu su kao mogućnosti, kao želje, kao izlazi.

- Sreća je uvijek bila tamo gdje je neko umio da voli i živio za svoja osjećanja. Ako ih je njegovao, ako ih nije gazio i potiskivao, ona su mu donosila zadovoljstvo. Ljepota ne pruža radost onome ko je posjeduje, već onome ko umije da je voli i da joj se divi.

- Ljudi koji imaju hrabrosti i karaktera drugim su ljudima uvijek neugodni.

- Blagost je jača od strogosti. Voda je jača od stijene.

- Što sam bivao stariji, sve manje su me ispunjavala sitna zadovoljstva koja mi je život pružao i sve jasnije sam shvatao gdje treba tražiti prave izvore radosti i smisla. Naučio sam da biti voljen ne znači ništa, a da je voljeti sve.

- Svako od nas je samo čovjek, samo pokušaj, samo neko na proputovanju. Ali treba da putuje onamo gdje je savršenstvo, treba da teži ka središtu, a ne ka periferiji.

- Ništa na svijetu nije čovjeku odvratnije nego da pođe putem koji ga vodi njemu samome.

-  Ako nekoga mrzimo, onda u njegovom liku mrzimo nešto što je usađeno u nama samima. Ono što nije u nama samima, to nas ne uzbuđuje.

- Silnik propada zbog sile, gramzivac zbog novca, pokorni propada služeći, a onaj koji traži nasladu propada zbog slasti.

- Ako nekoga mrzimo, onda u njegovom liku mrzimo nešto što je usađeno u nama samima. Ono što nije u nama samima, to nas ne uzbuđuje.

- Ništa na svijetu nije čovjeku odvratnije nego da pođe putem koji ga vodi njemu samome.

- Sretni smo samo onda kada od sutrašnjeg dana ništa ne tražimo, a od današnjeg sa zahvalnošću primamo ono što nam nosi.

- Biti voljen ne znači ništa, a voljeti znači sve.

-  Sposobnost da osjećamo je ono što daje ljepotu i vrijednost našem postojanju.

- Ljudi koji imaju hrabrosti i karaktera drugim su ljudima uvijek neugodni.

- Sretan je onaj ko umije da voli i živi za svoja osjećanja. Ako ih njeguje, ako ih ne gazi i potiskuje, ona mu donose zadovoljstvo.

- Ljepota ne pruža radost onome ko je posjeduje, već onome ko umije da je voli i da joj se divi.

- Patnja zadaje bol samo zato što je se bojiš. Ona te proganja zato što bježiš od nje. Nemoj bježati, nemoj je se bojati. Moraš voljeti. Dakle, voli patnju. Nemoj joj se odupirati, nemoj bježati od nje. Okusi kako je ona u dubini slatka, predaj joj se i nemoj je primati s mržnjom. Tvoja mržnja je to što ti nanosi bol i ništa drugo. Patnja nije patnja, smrt nije smrt, ako ih ti ne učiniš time.

- Svaki čovjek neminovno postiže ono što je prema svom pravom nagonu prinuđen da traži.

- Ozbiljnost nastaje zbog precjenjivanja vremena. U vječnosti vrijeme ne postoji, vječnost je samo trenutak taman dovoljan za jednu šalu. Svijet je lijep kad se posmatra bez želje za traganjem, jednostavno, kao dijete.

- Svaka inteligentnija vrsta humora počinje time da čovjek samog sebe ne shvata ozbiljno.

- Nije naš cilj da postanemo kao drugi, potrebno je da se međusobno razlikujemo, da naučimo da vidimo drugačije ljude od sebe i da ih poštujemo zbog toga što jesu.

- Usamljenost je nezavisnost, a ja sam je priželjkivao i stekao tokom dugog niza godina. Nezavisnost je hladna, ali je i spokojna, čudesno spokojna i prostrana, kao onaj hladni i tihi prostor u kome se okreću zvijezde.

- Mi imamo u duši sve ono što je ikada živjelo u ljudskim dušama. Svi Bogovi i đavoli koji su ikada postojali, svi se oni nalaze u nama, tu su kao mogućnosti, kao želje, kao izlazi.

- Bog nam ne šalje očaj da bi nas ubio, već da bi novi život u nama probudio.

- I najnesretniji život ima svojih sunčanih sati, i pod pijeskom i kamenjem, svoje sitne cvjetiće sreće.

- Ja sam odabrao put egoiste ili vjernika, pa obaveze prema vani smatram sporednima u odnosu na one koje dugujem vlastitoj duši.

- Mi možemo razumjeti jedan drugog, ali svako od nas može da razumije samo sebe samog.

- Mržnja prema samome sebi dovodi do iste stravične osamljenosti i očaja kao i pretjerani egoizam.

- Nikada nisam živio bez vjere i ne bih ni dana bez nje mogao, ali sam cijeli svoj život mogao bez crkve.

- Postoji neko zlo među ljudima koje ih sprečava da se udružuju, koje ih nagoni da između sebe otvaraju ponor. Jedino ljubav može da ih natjera da taj ponor premoste.

- Samoća je put kojim sudbina želi čovjeka dovesti sebi samome.

- Silnik propada zbog sile, gramzivac zbog novca, pokorni propada služeći, a onaj koji traži nasladu propada zbog slasti.

- Šta je stvarno živ čovjek - o tome se danas zna manje nego ikada, i zbog tog neznanja se hiljade ljudi ubija. A svaki je čovjek dragocjen, neponovljiv pokušaj prirode.

- Što više ljubimo i darujemo se, to više naš život dobiva smisao i vrijednost.

- Većina ljudi ne želi plivati prije nego to i nauči, zato što su rođeni za tlo, a ne za vodu. Većina ne želi ni misliti, zato što su stvoreni za život, a ne za razmišljanje. Onaj ko misli, ko od mišljenja pravi glavnu stvar, taj u tome može daleko dospjeti, ali takav je ipak tlo zamijenio vodom, i jednog dana će se u njoj utopiti.

- Zakon ljubavi nije zapovijed, nego poziv na sreću.

- Život svakog čovjeka je put ka samome sebi, pokušaj puta, nagovještaj staze. Nijedan čovjek nikad nije bio potpuno i do kraja on sam, ali svaki ipak teži da to postane, jedan mutno, drugi svjetlije, svaki onako kako umije.

- Heroj je onaj ko ima hrabrosti za svoju sudbinu.

- Jučer sam bio pametan, zato sam želio mijenjati svijet, danas sam mudar, zato mijenjam sebe.

- Što sam bivao stariji, sve manje su me ispunjavala sitna zadovoljstva koja mi je život pružao i sve jasnije sam shvatao gdje treba tražiti prave izvore radosti i smisla. Naučio sam da biti voljen ne znači ništa, a voljeti znači sve. To je sposobnost da osjećamo ono što daje vrijednost i ljepotu našem postojanju. Gdje god bi se na zemlji pojavilo ono što se može nazvati srećom, bilo je satkano od emocija.

Novac nije ništa, moć nije ništa. Mnogi imaju i jedno i drugo, a ipak su nesretni. Ljepota nije ništa, vidio sam lijepe muškarce i lijepe žene koji su bili nesretni uprkos svojoj ljepoti. Ni zdravlje nije sve; svako je zdrav ko se tako osjeća; bilo je bolesnika punih volje za životom koju su njegovali do samog kraja, i bilo je zdravih koji su venuli mučeni strahom od patnje. Ali sreća je uvijek bila tamo gdje je neko umio da voli i živio za svoja osjećanja; ako ih je njegovao, ako ih nije gazio i potiskivao, ona su mu donosila zadovoljstvo. Ljepota ne pruža radost onome ko je posjeduje, već onom ko umije da je voli i da joj se divi.

Na Drini ćuprija

Na Drini ćuprija, je most koji se nalazi u Višegradu. On je zadužbina velikog vezira Mehmed-paše Sokolovića (tur. Sokollu Mehmet Paşa, 1505,1506-1579). On je jedan od velikih osmanskih vojskovođa porijeklom iz Bosne. Zahvaljujući svojoj sposobnosti postaje oficir osmanske vojske, a na vrhuncu svoje moći postaje veliki vezir osmanskog carstva. S tog položaja naređuje da se u Višegradu na Drini sagradi most kome ravna nema. Most je izgrađen u periodu od 1571. do 1577. godine, a gradio ga je tada najčuveniji turski arhitekta Kodža Mimar Sinan. Izgrađen je u istočnjačkom stilu i predstavlja remek dijelo tadašnjeg graditeljstva.

Most ima 11 lukova sa blagim usponom prema sredini i silaznom rampom na lijevoj obali. Iznad lukova čitavom dužinom mosta proteže se profilisani vijenac iznad koga je ograda mosta. Ukupna dužina mosta iznosi 179,5 m, visina nad normalnim vodostajem rijeke 15,40 m, a širina  6,30 m. Most je građen od kamena, sedre, odnosno bigra, koji je dovožen iz Višegradske Banje. Na sredini mosta se nalazi terasa na kojoj se nekada nalazila kućica sa drvenom kapijom i mostovskom stražom, pa je zbog toga ovaj dio mosta nazvan kapija. Idući iz čaršije sa desne strane mosta se nalazi terasa koja se zove Sofa. Sofa je uzdignuta sa dvije stepenice i predviđena je za odmor prolaznika. Nasuprot Sofe na lijevoj strani mosta se uzdiže stub na kome su ugrađene dvije ploče od bijelom mramora sa uklesanim stihovima pjesnika Nihadija, koji govore o graditelju i godini izgradnje.

Stariji natpis na gornjoj ploči napisan je na jali naskh pismu:

“Za vladavine vladara svijeta Murad-hana, sina Selimova,

dobrotvor, gospodin Mehmed-paša,

koji je trojici vladara s odanošću bio veliki vezir,

napravi najveću zadužbinu, nek mu je Bog primi.

U iskrenoj namjeri sagradi svojim poduzetnim duhom

veliki most na rijeci Drini.

Građevina mu ispade tako lijepa, da onome ko je vidi,

čini mu se kao da na vodi stoji zrno bisera,

a nebeski svod da mu je školjka.

Bože, daj, da zgrada njegove sreće i života bude čvrsta.

Ispuni mu, Bože sve želje na ovom i onom svijetu.“

Nihadi mu reče kronostih, neka ga blagosilja, ko ga vidi:

„Mehmed-paša sagradi ovaj most preko vode.“

985. (1571.)

Mlađi natpis na donjoj tabli napisan je na arapskom pismu:

„Gospodin Mehmed-paša, Asaf svoga vremena,

čijom uzvišenom osobom svijet postiže slavu,

potrošio je svoj imetak u zadužbine radi božjeg zadovoljstva.

Niko neće reći za imetak, koji se troši u zadužbine, da je rasipanje.

Za života je utrošio zlato i srebro u zadužbine,

bio je svjestan, da su svakome njegova djela najbolje potomstvo.

U Bosni na rijeci Drini sagradi veliki most,

i od svodova na toj rijeci napravi red.

Na takvoj dubokoj i snažnoj rijeci,

preci ne mogaše ništa sagraditi.

Božjom pomoću osnivač, gospodin Mehmed-paša učinio je,

da se njegovo ime spominje s poštovanjem i blagonaklonošću.

Podigao je most, kojem na svijetu nema ravna.

Nemoj reći da je propao imetak, koji se troši u ovkavo dobro djelo.

Nadam se u svevišnjeg boga, da će njegovom osnivaču dani sretno prolaziti,i da u životu nikad neće tugu osjetiti“.

Nihadi, videći dovršetak, reče mu kronogram:

„Neka Alah blagoslovi divni, veliki i najljepši most“

979. (1571-1577.)

Između ostalih, BiH književnik, nobelovac i velikan Ivo Andrić bio je posebno inspiriran i očaran ljepotom i gracioznošću ovih kamenih lukova, zbog čega su bili česta tema u njegovim djelima.

„Od svega što čovjek u životnom nagonu podiže i gradi, ništa nije u mojim očima bolje i vrednije od mostova. Oni su važniji od kuća, svetiji, opštiji od hramova“, rekao je naš nobelovac, koji je upravo za roman o Višegradskom mostu „Na Drini ćuprija“ dobio nagradu Nobelovog komiteta Švedske akademije, 10. decembra 1961. godine, koju mu je u Štokholmu uručio švedski kralj Gustav VI uz zvuke jedne od najljepših bh. sevdalinki „Kad ja pođoh na Bembašu“.

U svom vijekovnom postojanju most je pretrpio mnogo nevolja, oštećenja, poplava, popravki , ali je ostao skoro neoštećen do danas.Most je jedan od najznačajnijih nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, a u julu 2007. godine upisan je u UNESCO listu svjetske kulturne baštine.

Agata Kristi

Agata Kristi (Agatha Christie) je britanska književnica, autorica brojnih kriminalističkih romana i najpoznatiji svjetski pisac misterija, nazivaju je i „kraljicom zločina”. Rođena je 15. septembra 1890. godine u Torquayu u engleskoj pokrajini Devon. Bila je najmlađe od troje djece. S jedanaest godina ostaje bez oca, i dok su njen brat i sestra pohađali školu, Agathu je majka školovala kod kuće i ohrabrivala je da piše. Kao dijete Agatha je voljela igre fantazije i stvaranje likova. Kada je imala 16 godina preselila se u Pariz kako bi studirala pjevanje i klavir. Tamo je provela dvije godine i iako je bila vrlo uspješna u muzici, nije nastavila karijeru u tom pravcu jer je bila veoma stidljiva. 1914. godine se udaje za pukovnika Archibalda Christie koji je bio pilot u Kraljevskom letećem korpusu. S Archibaldom je dobila kćerku Rosalind. Tokom Prvog svjetskog rata je radila kao medicinska sestra, a kasnije i u apoteci. Tu se upoznala s djelovanjem lijekova, što kasnije trovanje otrovom često postaje motiv u njenim kriminalističkim romanima.

Svoju prvu knjigu „Tajanstveni događaj u Stajlsu“ koju je objavila 1920. godine bazirala je na ubistvu bogate nasljednice. Tada je čitaocima predstavljen jedan od Agathinih omiljenih likova - belgijski detektiv Hercule Poirot. Za svoj prvi roman Agatha je godinama tražila izdavača. 1926. godine je objavila knjigu „Ubistvo Rodžera Akrojda“. Riječ je o bestseleru koji je kasnije okarakterisan kao klasik žanra i jedan je od omiljenih Agathinih romana. Iste godine se suočava s velikim problemima jer joj umire majka, a muž joj saopćava da je u vezi s drugom ženom. Traumatizirana tim otkrićem Agatha nestaje, a pronalaze je poslije 11 dana u hotelu Harrogate, prijavljenu pod imenom ljubavnice njenog muža. Kasnije su bile razne spekulacije da li je to uradila zbog marketinga ili je zaista doživjela, kako je rekla, amneziju zbog šoka. Kada se oporavila razvela je se od Archibalda 1928. godine. Dvije godine kasnije udaje se za profesora arheologije Maxa Mallowana koji je bio 14 godina mlađi od nje. S njim je putovala na nekoliko ekspedicija kojih se prisjeća u memoarima pod nazivom „Hajde, reci mi kako živiš“. Ova putovanja na Bliski istok poslužila su joj kao inspiracija i u njenim drugim romanima. Agatha je s Maxom živjela skladno. Imali su mnogo zajedničkih interesovanja. Oboje su u svojim profesijama dobili najveća priznanja zahvaljujući ličnim zaslugama, što je vrlo rijetko za supružnike. Nisu imali djece, a fokusirali su se na svoje karijere. Poslije vjenčanja sa Maxom objavila je u knjigu „Ubistvo u Vikarijatu“, koja je postala još jedan klasik i čitaocima predstavila gospođicu Jane Marple.

Poirot i Marplova su najpoznatiji detektivi Agathe Christie koji se pojavljuju u desetinama njenih romana i kratkih priča. Iako je napisala ljubavne romane kao što su „Nezavršeni portret“ i „Kćerka je kćerka“ pod pseudonimom Mary West Macott, uspjeh kao autora su joj donijeli detektivski romani. Godine 1970. odlikovana je redom Britanskog Imperija i mogla je nositi titulu Dame (ženski ekvivalent Sira). Posljednji put se pojavljuje u javnosti 1974. godine na premijeri predstave „Ubistvo u Orijent expressu“. Inače, smatra se da je ovo djelo nastalo jer je Agatha uvijek koristila prijevoz u Orijent expressu, pa je odlučila da upravo ovog prijevoznika iskoristi kao inspiraciju za jedno svoje djelo. Umrla je prirodnim smrću 12. januara 1976. u 85. godini života, u svom domu u Winterbrook House. Svi obožavaoci Agathe Christie danas mogu iznajmiti njen dom kako bi mogli da vide kako je nekada živjela njihova omiljena književnica. Tu su još uvijek sve stare stvari, namještaj, pa čak i klavir koji je Agatha svirala. Svu svoju imovinu, kao i pravo na autorski rad, Agatha je ostavili svojoj jedinoj kćerki Rosalindi koja je umrla 2004. godine. Danas sva prava ima Agathin unuk Mathew Pritchard.

Tokom svoje književne karijere, koja je trajala više od pola vijeka, napisala je 79 knjiga (od čega 66 kriminalističkih romana) i više zbirki kratkih priča i drugih dijela, koja su prodata u više od dvije milijarde primjeraka širom svijeta i prevedena na više od 50 jezika. Prema Guinnessovoj knjizi rekorda, najprodavaniji je autor svih vremena. Njena drama „Mišolovka“ je premijerno izvedena u Londonu 25. novembra 1952. godine, i do sada je najduže neprestano igran komad u historiji pozorišta koje je imalo više od 25.000 izvođenja. Proglašena je 2013. godine za najboljeg pisca detektivskih priča, a njen roman Ubistvo Rodžera Akrojda za najbolji krimi roman svih vremena.

Agatha Christie je napisala i autobiografiju koja je obavljena tek poslije njene smrti. Iako je pred kraj života izjavila: „Deset godina poslije moje smrti niko me se neće sjećati", njen opus i dalje izaziva veliku čitalačku pažnju.

MISLI

- Tajna uspjeha je u tome da se pokreneš.

- Kajanje. To je gubljenje vremena.

- Kada iz vlastitog iskustva saznate šta znači užas, naoružani ste protiv svega u životu.

- Nikad ne radi sam one stvari koje neko drugi može uraditi za tebe.

- Za sve što volite morate da platite neku cijenu.

- Mladi misle da su stari budale, a stari znaju da su mladi budale.

- Nikad nisam voljela novinare. U svim svojim knjigama sam ih ubila.

- Malo nas je onakvih kakvi izgledamo.

- Jedna od najsretnijih stvari koja može da vam se dogodi u životu jeste sretno djetinjstvo.

- Svaki ubica je vjerovatno nečiji stari prijatelj.

- Dobar savjet se gotovo uvijek ignoriše, ali to nije razlog da ga ne udijelimo.

- Idealan muž je arheolog, jer što je žena starija to ga više zanima.

- Ne priznajemo važne trenutke u životu dok ne bude prekasno.

- Svi grijehovi bacaju duge sjenke.

- Žena zaboravlja lakše nego muškarac, ali se ona i lakše sjeća onog što je zaboravila.

- Kada su u pitanju velike sume novca, preporučljivo je da nikome ne vjerujete.

- Samo ljudi koje voliš, mogu ti učiniti život nepodnošljivim.