Nacionalni spomenici Skopaljske doline

Promocija publikacije „Nacionalni spomenici Skopaljske doline“ je održana dana 30. maja 2026. godine u Kristalnoj sali u Bugojnu

Publikacija je nastala kao zajednički rad profesora i učenika tri srednje škole iz Skopaljske doline. Riječ je o projektu koji su realizovali učenici i nastavnici Mješovite srednje škole „Gimnazija Bugojno“, Mješovite srednje škole „Gornji Vakuf“ i Mješovite srednje škole „Donji Vakuf“, uz interdisciplinarni pristup koji je obuhvatio istraživački, pedagoški i terenski rad.

Publikacija sistematski obrađuje nacionalne spomenike na području općina Donji Vakuf, Bugojno i Gornji Vakuf–Uskoplje, prikazujući njihov razvojni kontinuitet od prahistorije do savremenog doba. Materijali su prikupljeni iz relevantnih institucija i naučnih izvora, dok su fotografije i terenski zapisi rezultat rada učenika i saradnje sa lokalnim zajednicama i Zemaljskim muzejom Bosne i Hercegovine. Značajan doprinos projektu dala je i saradnja sa Prirodno-matematičkim fakultetom Univerziteta u Sarajevu, gdje je izrađena karta razmještaja nacionalnih spomenika Skopaljske doline.

Publikacija je prevedena na engleski i njemački jezik, čime je omogućena i međunarodna dostupnost.

Izdavač je Turistička zajednica Srednjobosanskog kantona, u saradnji sa Mješovita srednja škola Gimnazija Bugojno, dok su recenzenti Robert Dacešin i Miroslav Matošević.

Projekat je realizovan uz podršku brojnih institucija, među kojima se posebno ističu Turistička zajednica SBK, ministarstva SBK, te općine Donji Vakuf i Gornji Vakuf–Uskoplje.

Panamski kanal

Panamski kanal je umjetni kanal u najužem dijelu Srednje Amerike koji spaja Atlantski okean (Karipsko more), s Tihim okeanom (Panamski zaljev). Dug je 81,6 km. Na najužem mjestu je širok 91,5 m, a na najširem 350 m. Dubina kanala iznosi 13,7m.

Uz Sueski kanal predstavlja jednu od najvažnijih pomorskih arterija svijeta. Sagrađen je 1914. godine, a čitavo je područje kanala od 1904. do 1999. bilo pod upravom Sjedinjenih Američkih Država, nakon čega je prešlo pod nadzor Paname.

Kanal se sastoji od sedamnaest umjetnih jezera, nekoliko poboljšanih umjetnih kanala i tri kompleta ustava. Dodatno umjetno jezero, Alajuela jezero (za vrijeme američke vladavine poznato kao Madden), predstavlja rezervar za kanal. U početku su ustave na Gatunskom jezeru bile 28,5 metara široke. 1908. godine Ratna mornarica SAD-a je zatražila da se ustave prošire na širinu od barem 36 metara. Na kraju se je došlo do kompromisnog rješenja od 33 metra. Svaka ustava je duga 300 metara te debljine zidova u rasponu od 15 metara na dnu do 3 metra na vrhu.

Abdulah Sidran

Abdulah Sidran je BiH pjesnik, pisac, prozaik i filmski scenarist. Rođen je 1944. godine u  Sarajevu. U književnosti se pojavio sredinom sedamdesetih godina, pjesmama i prozom, u generaciji mladih književnika tog vremena. Objavio je mnogobrojne pjesme, dramske tekstove, scenarije i knjige. Za svoj stvaralački opus nagrađivan je najznačajnijim književnim i društvenim priznanjima.

Jedan je od najznačajnijih filmskih autora (scenarista) na balkanu. Napisao je scenarije za mnoge filmove od kojih su najpoznatiji: Sječaš li se, Dolly Bell, Otac na službenom putu, Kuduz i dr. Kao filmski autor, dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.

MENI TIMUR

Piši pjesme, Avdo,

I ne kazuj, nikada i nikome,
Baš ništa o tome šta osjećaš
I kako ti je

Drži govore, ali se pazi
Stalno gledaj da ti točak
Na prazno melje, i da ti se
Sa jezika ne otmu
Neke rečenice sa smislom!

Nego melji!
Kao pjesmice kad pišeš:

Cvrkuće oko kuće...
Bašta - mašta...
Cvijeće - smeće...

I sve tako
Kako god ti na um padne

Samo nemoj
Da ispadne
Baš iz tvojih usta
Nešta
Šta ne valja

Neka bude baš onako
Kako samo ti umiješ
O lijepome - lijepo
O ružnome - ni ružno ni lijepo

A o svemu drugom
između redova
kazuj šta god hoćeš

Nema nikog
Na ovome svijetu
Da te bolje razumije
Nego ja.

A Nurija veli:

- Ljudskim postupcima upravljaju: u mladosti - hormoni, zrelom dobu - zablude, u starosti - strahovi.

- Važne stvari nalaze se u sitnicama. Krupne stvari postoje samo da bi čovjek što kasnije došo do pameti.

- Ima takvih ljudi da možeš smatrati sretnim svaki onaj dan u kom ih nisi sreo!

- Kadgod ti za nekog kažu da je lud, ti upitaj: A jesi li mu probo šta uzet?

- More li biti da na svijetu više nevolja dolazi od glupih nego od zlih ljudi ?

- Prestaćeš - čim shvatiš da djecu grdiš baš zbog postupaka po kojima liče na tebe.

- Djetinja potreba da budeš voljen učinila te prosjakom koji ljubav traži i tamo gdje je nema, u bezdušnom svijetu nitkova i hulja.

- Od svih ružnih osobina u našeg čovjeka najružnija je njegova spremnost da sudi i presuđuje u stvarima o kojima ništa ne zna.

- Ljudi koji nikada ne mijenjaju mišljenje, vole sebe više nego istinu.

- Nije strašno što ne znaš, strašno je što ne želiš znati.

- Svaki čovjek je otok, ali mostovi su mogući.

- Postoji vrijeme kada bi čovjek mogao pojesti svoju dušu, samo da ima šta staviti u usta.

- Ponekad trebaš pogledati iza, ne da bi vidio gdje si bio, nego da bi bolje razumio kuda ideš.

- Imati nekog ko se pita gdje ste ako se noću niste vratili kući vrlo je stara ljudska potreba.

- Zlo je racionalnije, opreznije, stvarno dosljednije od dobra.