BLOG ZA TEBE

Burano


Otok Burano u Italiji možda jeste malen ali ga to ne sprječava da bude prepun šarma, kulture i boje. Sa svojim kućama obojenim u dugine boje, ovaj grad je jedan od najposjećenijih i najfotografisanijih u Italiji.

Udaljen samo 40-ak minuta vožnje brodom od Venecije, Burano je staro ribarsko mjesto s ribarskom tradicijom koja seže u rimsko doba. Grad se zapravo sastoji od četiri pojedinačna otoka, odvojena uskim kanalima, te povezana mnoštvom prekrasnih pješačkih mostova.

Burano su osnovali Rimljani koji su prve kuće ovdje gradili od vune i blata, a kasnije su ove jednostavne građevine zamijenjene kućama od opeke (cigle) kada je i nastala tradicija bojenja istih u jarke dugine boje. Niko sa sigurnošću ne može reći zašto su sve kuće u Buranu ovako obojene, ali prema jednoj priči, kada su se ribari davno vraćali s mora nisu mogli prepoznati svoje domove kroz maglu, pa su ih tada počeli i bojiti različitim bojama.

Već stoljećima svaka porodica u Buranu ima svoju ‘zaštitnu boju’ kuće. Ako neko želi obojiti svoj dom, on mora poslati zahtjev vladi koja će mu odgovoriti koje boje smije koristiti.

Pored šarenih kuća, otok je također poznat i po čipki. Žene otoka su stručnjaci u radu sa čipkom još od 1400-tih godina, a postale su poznate kada je Leonardo da Vinci od njih kupio tkaninu koja je korištena na oltaru koji se nalazi u Duomo di Milano.

Bugojanska vaza

Bugojanska vaza je jedan od najstarijih pronađenih pisanih spomenika na podrućju BIH, i predstavlja veliko historijsko blago. To je je zdjela koja je pronađena na lokalitetu Pod na području općine Bugojno. Datira iz VI stoljeća prije nove ere. Na zdjeli se nalazi najstarija pisana riječ u BIH. Tekst je na umbro-etrurskom jeziku, a urezan je u svježi rub zemljane posude. Natpis sadrži riječi posvete bogovima Janu i Juturni, a kao darovalac je potpisan „tergitio“ trgovac ili poslenik. Originalna zdjela se nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a njenu repliku je uradila diplomirani vajar Adina Kero.

U cilju afirmacije kulturno-historijske građe Bugojna i BiH, kao i praznika Dana državnosti BiH, KSC Bugojno i Općina Bugojno su 2013. godine ustanovili nagradu „Bugojanska vaza“. Nagrada se dodjeljuje za najbolju kratku priču/pripovjetku izabranu na prethodno raspisanom konkursu. Nagrada se dodjeljuje  pobjedniku konkursa 25. novembra na Dan državnosti BiH. Nagrada se sastoji od replike „Bugojanska vaza“, autorice Adine Kero i novčanog iznosa. Od pristiglih radova, stručni žiri, koji čine renomirani stručnjaci iz književnosti, odabere najbolji rad za koji se njegovom autoru dodjeli ova nagrada.

2013. godine nagradu je dobio Senad Milanović za priču „Stolica“
2014. godine nagradu je dobio Igor Svrdlin za priču "U ratu su kratke noge".
2015. godine nagradu je dobio Safet Berbić za priču "Kaćuša".
2016. godine nagradu je dobio Slaviša Obradović za priću "O kompromisima".
2017. godine nagradu je dobio Safet Berbić za priču "Zaštitna injekcija"
2018. godine nagradu je dobila Magdalena Blažević za priču "Sonja"
2019. godine nagradu je dobio Stanko Krnjić za priču "Otkupnina"
2020. godine nagradu je dobio Ervin Mujabašić za priču "Vrpca"
2021. godine nagradu je dobio Ervin Mujabašić za priču "Jerihon"
2022. godine nagradu je dobila Aida Šečić Nezirević za priču "Sead je odlučio umrijeti"
2023. godine nagradu je dobila Emina Đelilocić-Kevrić za priču "Čarobni bijeg"
2024. godine nagradu je dobio Fuad Hrustić za priču "Odmor smetljara"
2025. godine nagradu je dobila Azemina Krehić za priču "Mirko"
2026. godine nagradu je dobio Nikoa Vuksanović za priču „Mrlja od kafe“


Žiri XIV Bugojanske vaze je u sastavu: Ivana Golijanin, Almin Kaplan i Nedžad Milanović. 
Na natječaj je pristiglo 55 priča iz Bosne i Hercegovine i inozemstva. 
Nagrada se sastoji od replike zdjele Bugojanska vaza (najstariji pisani spomenik u BiH) i novčanog iznosa od 2.000 KM. Autorica replike Bugojanska vaza je Adina Kero.

Dana 21.11.2026. godine u 18 sati u Maloj sali KSC-a Bugojno je održano Književno veče s književnikom Farukom Šehićem, a zatim je održana svečana dodjela nagrade "Bugojanska vaza”.

XIV Bugojanska vaza je dio programa Općine Bugojno u obilježavanju Dana državnosti Bosne i Hercegovine.









Bugojansko bijenale crteža BiH


Manifestacija pod nazivom „Bugojansko likovno bijenale crteža BiH“ pradstavlja nastavak kontinuiteta "Bugojanskog likovnog bijenala" ali sa promijenjenim konceptom. JU Kulturno sportski centar Bugojno je 2024. godine donio odluku o promjeni koncepta “Bugojanskog likovnog bijenala”, na način da se mijenja naziv u “Bugojansko bijenale crteža BiH” na kojem mogu učestvovati svi građani iz BiH.

Do sada je to bila likovna manifestacija na kojoj su mogli učestvovati likovni umjetnici iz Skopaljske kotline (Bugojno, Donji Vakuf, Gornji Vakuf-Uskoplje) sa svim likovnim formama. Od 2024. godine na „Bugojanskom likovnom bijenalu crteža BiH“ mogu učestvovati svi građani iz BiH sa likovnom formom crtež.

Prvo Bugojansko likovno bijenale je održano 1974. godine, a prekid u svom održavanju je imalo u periodu od 1992. do 2008. godine, kada je i obnovljeno.


19. Bugojansko likovno bijenale crteža BiH, će se održati u periodu od 21.11.2026. do 01.12.2026. Selektor i stručni žiri sastavljen od eminentnih likovnih umjetnika i pedagoga iz Bosne i Hercegovine će dodijeliti nagrade za najbolje radove. Nagrade sadržavaju repliku skulpture Stipe Ledića “Spomenik kulturi i sportu” i novčani iznos.

Od pristiglih radova na javni poziv, selektor je odabrao 28 radova od 25 autora za postavku u Umjetničkoj galeriji KSC Bugojno. Prilikom izbora vodio se kvalitetom radova te karakteristikama crteža kao autonomne likovne discipline, uvažavajući sve pristupe - od akademskog do eksperimentalnog.

Selektor ovogodišnjeg bijenala je mr. Peko Nikčević iz Nikšića (Crna Gora).

Stručni žiri je: 
dr. um. Borjana Mrdža (Banja Luka)
dr. art. Svetislav Cvetković (Mostar)
prof. mr. Daniel Premec (Sarajevo).

NAGRADE
- GRAND PRIX “HAZIM ĆIŠIĆ” (za najbolji rad u cjelini) - novčani iznos nagrade 1.000,00 KM i reprodukcija skulpture “Spomenik kulturi i sportu” akademskog kipara Stipe Ledića, dobila je Jelena Vučić za rad "Unknown"
- DRUGA NAGRADA - novčani iznos nagrade 500,00 KM i reprodukcija skulpture “Spomenik kulturi i sportu” akademskog kipara Stipe Ledića, dobio je Miodrag Manojlović za rad "Bez naziva"
- TREĆA NAGRADA - novčani iznos nagrade 300,00 KM i reprodukcija skulpture “Spomenik kulturi i sportu” akademskog kipara Stipe Ledića, dobio je Antonio Džolan za rad "Eksperimentalni crtež"

Nagradu žirija grada Bugojna je dobila Darija Pehara za rad "Ruža koje više nema"

19. Bugojansko likovno bijenale je dio programa Općine Bugojno u obilježavanju Dana državnosti Bosne i Hercegovine.






























Og Mandino


Augustine Og Mandino (1923-1996), je američki pisac, najpoznatiji po svojoj knjizi “Najveći trgovac na svijetu”. Iz ove knjige se izdvaja filozofija 10. svitaka koji pomažu u napretku ličnosti. Njegove knjige prodane su u više od 50 miliona primjeraka, a djela su mu prevedena na više od 25 jezika.

Njegov  život nije bio lagan. Tako je nakon iznenadne smrti svoje majke, umjesto na fakultetu, završio u fabrici. Pošto je to bilo u vrijeme drugog svjetskog rata, ubrzo je otišao u rat, gdje je bio pilot bombardera. Nakon rata, se zaposlio kao prodavač osiguranja. Vrlo brzo, putujući i provodeći noći u barovima, postao je alkoholičar. Nezadovoljan životom, pokušao je i samoubistvo.

Međutim, u biblioteci je našao dosta knjiga za samopomoć, a knjiga "Uspjeh kroz pozitivan stav", pisca W. Clementa Stonea mu je promijenila život. Kasnije je postao jedan od najpoznatijih i najprodavanijih pisaca knjiga za motivaciju i samopomoć. Napisao je 19. knjiga.


MISLI

- Nisam na ovaj svijet došao da bih bio poražen, niti neuspjeh struji mojim venama. Nisam ovca, koja čeka da je njen pastir podstakne. Ja sam lav, koji odbija da zbori, da hodi i da spava s ovcama. Neću slušati one koji kukaju i žale se, jer je njihova bolest zarazna. Neka se takvi pridruže ovcama. Klanica neuspjeha nije moja sudbina. Namjeravam da istrajem sve dok ne uspijem. Životne nagrade stižu na kraju svakog puta, a ne na početku; i nije mi dano da znam koliko je koraka neophodno da načinim da bih dosegao svoj cilj. Neuspjeh me može čekati i na hiljaditom koraku, ali se uspjeh možda krije već iza sljedeće krivine na putu. I nikada neću saznati koliko sam mu blizu ili daleko od njega, ako ne krenem iza te krivine. Uvijek ću načiniti i onaj sljedeći korak. I ukoliko mi ni on ništa ne donese, učinit ću i naredni, pa i onaj iza njega. Pravo rečeno, hoditi korak po korak i nije tako teško. Namjeravam da istrajem sve dok ne uspijem.

- Naučiću sebe da izgovaram četiri riječi, sve dok mi ne postanu navika, tako snažna, da će mi se odmah javiti u mislima čim dobro raspoloženje zaprijeti da me napusti. Te riječi, što nam stižu od naših drevnih predaka, vodiče me kroz sve nedaće i držače mi život u ravnoteži. Da, četiri riječi:  I to će proći! Jer, sve što je od ovog svijeta, uistinu će proći. Kada me spopadnu najveći jadi, tješiću se time da će i to proći; i kada me uspjeh previše ponese, reći ću samom sebi da će i to proći.

- Kada dospijete u tjesnac i sve se okrene protiv vas, i kada dođe dotle da vam se čini da ne možete više ni trenutka da izdržite, ne predajte se, jer to je upravo tačka na kojoj počinje preokret.

- Ako želite da uspijete, morate naučiti da živite s neuspjesima. Mnogo više mudrosti steknemo na osnovu naših neuspjeha, nego na osnovu naših uspjeha.

- Ako odlučite da ulažete u svoj posao mnogo više nego što ste plaćeni za to, čuda će početi da se događaju u vašem životu.

- Cijeni iznаd svegа onu ljubаv koju primаš. Onа će ostаti uz tebe još dugo nаkon što sve tvoje zlаto i dobro zdrаvlje nestаnu.

- Uvijek kada omalovažavate sebe i svoje talente, vi ste predodređeni za neuspjeh. Ako podcijenite svoje umijeće ili svoje iskustvo ili svoje znanje, svijet će se vrlo brzo složiti s vašom procjenom i vi ćete se suočiti sa žalosnom budućnošću koju niste zaslužili.

- Nikada ne prenatrpavajte svoje dane ili noći banalnim i nevažnim stvarima jer nećete imati vremena da se suočite s pravim izazovima kada oni naiđu.

- Ne možete napredovati ako živite kao pustinjak i stoga morate imati dodira sa svijetom i paradama njegovih nesreća i kritičara, pa ipak, nikome od njih ne treba da dopustite da pokvari vašu paradu.

- Ne postoji čovjek koga drugi mogu toliko zavaravati, koliko je on u stanju da zavarava samog sebe. Kukavica je ubjeđen da je zapravo, samo oprezan, a škrtica da samo vodi računa o svojim parama. Ništa nije lakše nego se samozavaravati, jer je najlakše povjerovati u ono što želimo da povjerujemo.

- Postoje dvije vrste nezadovoljstva na ovome svijetu - nezadovoljstvo koje tjera na rad i nezadovoljstvo koje čovjeka tjera u očaj. Ovi prvi napokon dobivaju ono što žele, dok ovi drugi gube i ono što već imaju. Za ove prve uspeh je jedini lijek, a za ove druge lijeka nema.

- Dobro je imati novac i sve one stvari koje se novcem mogu kupiti, ali dobro je takođe zaustaviti se bar jednom i biti siguran da nisi izgubio one stvari koje se novcem ne mogu kupiti.

- Uvijek težite da budete još veći nego što jeste. Morate da nadmašite sami sebe. U svakom sljedećem postupku, testu, susretu, razmišljanju, pokušajte da budete bolji nego u prethodnom. Sad ste ono što jeste, ali za sat vremena morate da budete više nego što ste sad. U svemu što poduzmete, napregnite još veću snagu da biste nadmašili sebe.

- Najveći uspjesi se otvaraju pred vama samo ako preuzimate najteže rizike, izbalansirane hladnokrvnim, pronicljivim rasuđivanjem.

- Dobre misli i dobri postupci nikada ne mogu da daju loše rezultate; loše misli i loši postupci nikada ne mogu da daju dobre rezultate.

- Na svijetu postoje tri vrste ljudi:
Prvi uče na vlastitim iskustvima - oni su mudri.
Drugi uče iz tuđih iskustava - oni su pametni.
Treći ne uče ni iz vlastitih, ni iz tuđih iskustva - oni su budale.

- Nikada se ne suočavaj s nevoljom polovično. Nervoza je hrđa života. Kada dodaš sutrašnji teret na današnji, njihova težina postaje nepodnošljiva. Izbjegavaj klupu za oplakivanje i zahvaljuj se umjesto toga za svoje poraze. Ne bi ih dobio da ti nisu bili potrebni. Uvijek ući od drugih. Onaj koji ući od sebe ima budalu za nastavnika. Budi oprezan. Ne preopterećuj svoju savjest. Upravljaj svojim životom kao da ga provodiš u areni punoj glodara. Izbjegavaj pretjerivanje. Ako primijetiš nešto u sebi što te ispunjava ponosom, pogledaj bolje i naći ćeš više nego sto je potrebno da se postidiš. Budi mudar. Shvati da nisu svi ljudi stvoreni jednaki, jer nema jednakosti u prirodi pa ipak, nijedan čovjek nije rođen s kojim nije rođeno i njegovo stvaralaštvo. Radi svakog dana kao da ti je prvi, ali ipak nježno postupaj sa životima koje dodiruješ, kao da će se svi završiti u ponoć. Voli svakog, čak i one koji te odbijaju, jer mržnja je luksuz koji ne možeš sebi da priuštiš.Potraži one kojima je potrebna pomoć. Nauči da onaj koji pruža iz jedne ruke, uvijek dobija u obje. Budi dobrog raspoloženja. Iznad svega, zapamti da je vrlo malo potrebno da bi se stvorio sretan život. Pogledaj gore. Pruži ruke. Prosto ostani vjeran Bogu i putuj tiho svojim putem ka vječnosti s milosrđem i osmjehom. Kada odeš, svi će reći da si u nasljedstvo ostavio bolji svijet od onog koji si zatekao.

Lav Nikolajevič Tolstoj


Lav Nikolajevič Tolstoj (1828. - 1910.), je rođen kao četvrto od petero djece u plemićkoj porodici. Bio je ruski grof, književnik i mislilac, jedan od najvećih svjetskih romanopisaca.

Njegova porodica je bila plemićkog porijekla, a titulu grofa njegovim precima dodijelio je Petar Veliki, u 18. vijeku. Njegov život bio je obilježen brojnim ljubavnim vezama. Kao mladić, često se zaljubljivao i mijenjao žene. Roditelji su mu umrli još dok bio dijete, zbog čega su se za njega već odmalena morali brinuti njegovi rođaci. Upravo ga je taj gubitak roditelja potakao na razmišljanje o životu, smrti i sreći. Osim kao velikog književnika, pamti ga se i kao velikog zagovornika mira i nenasilja.

Prva njegova izdana književna djela su bila trilogija Djetinjstvo, Dječaštvo i Mladost. Njegova najpoznatija djela su Rat i mir, Gospodar i sluga i Ana Karenjina.


MISLI

- Daj više odmora jeziku nego rukama.

- Dobrota odolijeva svemu, a sama je neodoljiva.

- Govori samo o onome što ti je jasno, inače šuti.

- Lična sreća nije moguća izvan društva, kao što život biljke nije moguć ako je istrgnuta iz zemlje i bačena na besplodni pijesak.

- Ljudi se dijele u dvije vrste: jedni prvo misle, a zatim govore i rade, drugi prvo govore i rade, a tek zatim misle.

- Mozak besposlenog čoveka je omiljeno prebivalište đavolovo.

- Ne treba se stidjeti nikakvog posla, pa ni najodvratnijeg; treba se stidjeti samo besposlenog života.

- Ne uznemiruj nikad drugoga onim što možeš sam da uradiš.

- Nema Boga za onoga ko ne zna da ga nosi u sebi.

- Nikad ne slušajte one koji loše govore o drugima, a dobro o vama.

- Samo ona tačka u kojoj se sastaju prošlo i buduće. Eto, u toj tački je sav naš život.

- Plod niče iz sjemena, a djela iz misli.

- Prava naslada nije u tome da nađeš istinu, već da je tražiš.

- Prava snaga čovjeka nije u nagonima već u nepokolebljivoj, spokojnoj težnji prema dobru koje čovjek određuje u mislima, izražava u riječima, i sprovodi u djelima.

- Prestani govoriti onoga trenutka kad primjetiš da se sam uzrujavaš ili da to čini onaj kome govoriš.

- Razum me nije ničemu naučio; sve što znam otkrilo mi je srce.

- Rijetko ćeš se pokajati zbog onoga što si prešutio, a veoma često ćeš se pokajati zbog onoga što si kazao, i još češće bi se kajao kada bi znao sve posljedice svojih riječi.

- Samo su dva izvora ljudskih poroka: lijenost i praznovjerje, i samo su dva dobročinitelja: rad i um.

- Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna, nesretna je na svoj način.

- U šahu, kao u životu, primjećujemo svoje greške tek kada se drugi njima okoriste.

- Uzrok mnogih nesreća leži na dnu vinske čaše.

- Većina muškaraca traži od svojih žena vrline kojih se oni sami ne pridržavaju.

- Vrijeme je da prestanemo čekati iznenadne darove života, sami treba da stvaramo život.

- Zadovoljstva bogataša stvaraju se suzama siromaha.

- Zloba ljudska uvijek polazi od nemoći.

- Znanje je tek onda znanje kad je stečeno naporom vlastite misli, a ne pamćenjem.

Klod Mone


Klod Mone (Oscar-Claude Monet) 1840. - 1926., je najdosljedniji francuski slikar impresionizma. U svojoj petoj godini s porodicom seli iz Pariza u Le Havre gdje je naučio slikati. Slikao je portrete svoje porodice i lokalnih prizora te portrete stanovnika La Havrea. Kao mladić, Monet je susreo Eugenea Boudina koji je slikao na otvorenom i nagovarao Moneta da čini to isto. Monet je uživao u tom iskustvu i shvatio da želi biti umjetnik. 

Godine 1859. otišao je studirati u Pariz gdje se susreo sa Camilleom Pissaroom i drugim umjetnicima s kojima se sprijateljio. Monetu i njegovim prijateljima nije bilo dozvoljeno izlaganje na Pariškom salonu (godišnjoj slikarskoj izložbi u Francuskoj). Oni su zbog toga 1874. godine postavili svoju vlastitu izložbu. Mnoge njihove slike su bila malena platna naslikana na otvorenom. Koristili su slobodne pokrete kistom i mnogo grudvica čiste boje - obilježja onoga što danas nazivamo impresionističkim stilom. Isprva su ljudi mislili da te slike izgledaju nedovršeno.

Monet je u početku slikao figuralne slike (krajobraze sa 2 do 3 lika), a kasnije i prave krajobraze. Znao je isti motiv slikati više puta, čineći cijele serije. Po njegovoj slici „Impresija, izlazak sunca“, odnosno prema francuskom nazivu izvornika "Impression, soleil levant "  je čitav pravac „Impresionizam“ dobio ime.

Poznatija djela:

Impresija, izlazak sunca

Kupanje u La Grenouillère

Vodeni ljiljani