Džon Maksvel Kuci

Džon Maksvel Kuci (John Maxwell Coetzee) je južnoafrički književnik, prevodilac i književni kritičar, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2003. Rođen je u Cape Townu 9. februara 1940. godine, u porodici Afrikanera holandskog porijekla. Diplomirao je engleski i matematiku na Univerzitetu u Cape Townu. Doktorat je stekao na Univerzitetu u Texasu. Predavao je englesku književnost u New Yorku i Cape Townu. Nakon penzionisanja seli se u Australiju, i predaje na Univerzitetu u Adelaideu.

U književnosti se javlja romanom "Zemlje sumraka" (1974), a na međunarodnu pozornicu dospijeva romanom "Čekajući barbare" (1980). Objavio je osam romana i više knjiga eseja. Džon Maksvel je jedan od najodlikovanijih autora današnjice. Nagradu Booker dobio je 1983. za roman „Život i doba Michaela K.“, i 1999. za roman „Sramota“, postavši prvi pisac koji je njome dvaput nagrađen.

MISLI

Ovom svijetu trebаju vođe…

Koji svoj uticаj koriste u prаvo vrijeme, iz prаvih rаzlogа.

Koji preuzimаju mаlo veći dio krivice i mаlo mаnji dio zаslugа.

Koji, prije nego pokušаju voditi druge, uspješno vode sebe.

Koji uvijek trаže nаjbolje odgovore, а ne one poznаte.

Koji povećаvаju vrijednost ljudi i orgаnizаcije koju vode.

Koji rаde zа dobrobit drugih, а ne rаdi lične koristi.

Koji sobom uprаvljаju glаvom, а drugimа srcem.

Koji znаju put, idu tim putem i pokаzuju gа.

Koji rаdije nаdаhnjuju i motivišu, nego dа zаstrаšuju i mаnipulišu.

Koji žive sа ljudimа kаko bi upoznаli njihove probleme

i koji žive sа Bogom kаko bi im pomogli riješiti ih.

Koji shvаtаju dа su njihove sposobnosti vаžnije od njihovog položаjа.

Koji stvаrаju mišljenjа umjesto dа ih slijede.

Koji rаzumIju dа je institucijа odrаz njihovog kаrаkterа.

Koji se nikаd ne postаvljаju iznаd drugih, osim u preuzimаnju odgovornosti.

Koji će biti čаsni u mаlim stvаrimа jednаko kаo i u velikim.

Koji će se disciplinovаti sаmi, tаko dа ih neće trebаti disciplinovаti drugi.

Koji nаilаze nа prepreke i pretvаrаju ih u prednosti.

Koji slijede morаlni kompаs i pokаzuju prаvi smjer bez obzirа nа trendove.

Mersad Berber

Mersad Berber je BiH akademski slikar. Rođen je 01.01.1940. godine u Bosanskom Petrovcu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani 1963., u klasi Maksima Sedeja. Postdiplomski  studij grafike je zavšio na istoj Akademiji kod Rike Debeljaka. Od 1978. do 1982. godine predavao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.

Kolektivno izlaže od 1961. godine, a prvu je samostalnu izložbu imao već 1965. godine u Gradskoj galeriji, Ljubljana. Od tada započinje umjetnikovo višestrano predstavljanje javnosti, koje je ubrzo zadobilo interkontinentalne razmjere. Bavio se slikanjem, grafikom, tapiserijom,  ilustracijom te je radio scenografiju i kostimografiju, a 1985. završio je svoj crtani film Tempo Secondo. Održao je gotovo stotinu samostalnih i sudjelovao u nizu skupnih izložbi u Europi,  SAD-u i Aziji. Godine 1984. Galerija Tate u Londonu uvrštava Berberove slike u svoj stalni postav. Vrsnost crtača i ilustratora predstavio je ilustriranjem brojnih značajnih knjiga, za koje je dobio najviše međunarodne nagrade. Njegova su scenografska rješenja prezentirana na pozornicama u Washingtonu, Sarajevu i Zagrebu.

Dobio je pedesetak umjetničkih nagrada, među kojima su i nagrade gradova Banja Luke i Sarajeva, više nagrada u Zagrebu, Beogradu i Rijeci, te značajne nagrade u Dubrovniku, Trstu, nagrade sarajevskog lista Oslobođenje te nagrada ZAVNOBIH-a. Među svjetske važne nagrade nezaobilazno treba izdvojiti one u Sao Paolu, Alessandriji, Firenzi, Tokiju, New Delhiju, Monte Carlu, Madridu, Lejpzigu, Varni i Krakovu.

Tokom 1990-ih godina se seli u Zagreb. Do kraja života živi i radi u Zagrebu i Dubrovniku. Umro je u Zagrebu, 07.10. 2012. godine.

Mooji

Anthony Paul Moo-Young, poznat kao Mooji, je rođen 29. januara 1954 u Port Antoniu na Jamajci. Godine 1969. se preselio u London gdje trenutno živi. Radio je u Londonskom ‘West End’ kao ulični crtač portreta mnogo godina, onda kao slikar i mozaičar sastavljajući slike od komadića obojenog stakla, a kasnije kao učitelj na Brixtonskom koledžu. 

Dug period bio je znan kao Tony Moo, ali sada je poznat kao Mooji. Sljedbenik je čuvenog advaita Gurua (Sri Harilal Poonja) ili Papajia, kako su ga zvali njegovi sljedbenici. Godine 1987. Mooji je upoznao jednog kršćanskog mistika, i kroz to iskustvo je doživio radikalnu promjenu u svijesti, toliko duboku da je izvana izgledao za mnoge ljudi koji su ga poznavali kao potpuno druga osoba. Nakon sto je doživio duboku unutrašnju transformaciju, tu spoznaju danas dijeli sa drugim ljudima. Putuje po cijelom svijetu, gdje održava Satsange, intenzive i kampove. Uvijek je otvoren za susret sa iskrenim tragaocima, ma odakle dolazili.

MISLI

- Pusti neka dođe bilo koja misao, osjećaj, emocija, budi poput prostora, svaka aktivnost se događa u tebi, ali ništa od toga nisi ti, to su samo pojave koje se javljuju i nestaju.

- Ne podsjećajte ljude na bol, patnju, iluzije sa kojima su se poistovjetili, podsjetite ih na slobodu i ljubav koju su izgubili.

- Ne moraš steći slobodu, već moraš izgubiti vezanost.

- Sve se događa spontano, cijeli život je spontan, samo Budi, dozvoli da bude što jest, nemoj pokušavati popravljati. Ideja da smo mi kreatori stvarnosti proizvodi probleme. 

- Sve misli su same po sebi jednako beznačajne, ali vaše vjerovanje u njih im daje život. Kada vam se misao čini jako snažnom, to je samo zato što vi vjerujete u nju.

- Ovo je tijelo smrtno, ali besmrtno Biće kreče se u njemu.