Nacionalni park Una

Nacionalni park Una se nalazi na krajnjem zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na području općine Bihać, i pripada Unsko-Koranskoj zaravni. Obuhvata dolinske dijelove rijeke Une, Unca i padine Plješivice i Grmeča, odnosno Osječenice. Posebnost za rijeku Unu je izrazita dužina njenog sedrenog toka, s cijelim nizom pratećih fenomena (sedrenih spilja, sedrenih otoka, barijera i slapova), te raznim oblicima kotlina (Martin Brod, Kulen Vakuf, Klisa, Lohovo) i klisura kanjonskog tipa.

Rijeke Una, Unac i Krka, kao tri bisera prirodne baštine Nacionalnog parka „Una“, čine spoj vrijednih prirodnih osobenosti, raznolikog i očuvanog prirodnog krajolika, iznimne ljepote te bogate kulturno-historijske baštine.

Rijeka Una kao najveća prirodna vrijednost po kojoj je Nacionalni park dobio ime, izvire u selu Donja Suvaja ispod planine Stražbenice u Hrvatskoj. U gornjem toku, od izvora do Bihaća Una nosi obilježja prave planinske rijeke i njeni sedronosni slapovi, bukovi i vodopadi predstavljaju prave bisere ljepote kao što su: veliki vodopad u Martin Brodu, Štrbački buk, Troslap, Dvoslap i Ripački slap. U Uni je posebno interesantan živi svijet koji i sam pridonosi stvaranju sedrenih tvorevina. Širina rijeke Une kada teče kroz grad Bihać je oko 30 metara. Ukupna dužina rijeke od izvora do ušća je 207 km. Ovo je četvrta rijeka po veličini u Bosni i Hercegovini. 

Rijeka Una je isklesala duboki kanjon, hrani plodna polja, omiljeno mjesto je za kupanje, a naroćito je uzbudljiv rafting njenim tokom. Međunarodna Una Regata je postala toliko popularna, da se rezervacija učešća pravi mjesecima unaprijed.

Legenda o nastanku imena rijeke seže u rimsko doba, kada je neki legionar vidjevši po prvi put blještave vode rijeke , uskliknuo "Una, solo una" (jedna i jedina), sugerišući da nikada u svom životu nije vidio ništa tako lijepo poput ove rijeke.

Nacionalni park Una je dio šireg podrućja koje se zove Bosanska krajina, koja svojom ljepotom, historijom, ljudima, gastronomijom i drugim sadržajima ćini ovaj kraj kompletnim.

Aristotel

Aristotel je starogrčki filozof i prirodoslovac, koji je živio u 4. vijeku p.n.e. Postavio je Zemlju u središte svemira. Naglašava važnost logike ili rasuđivanja u filozofiji. Njegov filozofski  sistem aristotelizam uči da se ljudsko znanje postiže najprije pomoću osjetnog iskustva. Bio je Platonov  učenik, a njegov metafizički dualizam odbacio je tvrdeći da u stvarnosti postoje samo pojedinačne stvari iz kojih razum apstrahira opće pojmove. U Ateni je osnovao vlastitu, peripatetičku filozofsku školu, koja je nastavila djelovati i poslije njegove smrti.

Po njegovu učenju, najviša je od svih nauka "prva filozofija" (poslije nazvana metafizikom), jer proučava biće te otkriva da ono po sebi ima razna, to jest analogna značenja. Sastavni i dio "prve filozofije" je teologija. Ona proučava božanski nus ili "um", koji je prvi, nepokretni pokretač sveukupne stvarnosti.

"Politika" je jedno od djela antičkog grčkog filozofa Aristotela, u kojem je on iznio jednu od prvih teorija o nastanku države. Aristotel na početku govori kako svaki grad, odnosno država predstavlja neko zajedništvo i da to zajedništvo teži nekom dobru.

MISLI

- Dosada i dokolica su majka filozofije.

- Duhovitost je drskost koja je stekla obrazovanje.

- Hrabrost je vrlina na osnovu koje ljudi u opasnosti čine plemenita djela.

- Lijepo je ono što je skladno.

- Ljubiti, znači željeti bližnjem sve ono što vjerujemo da je dobro, i to zbog ljubavi prema njemu, a ne zbog ljubavi prema sebi.

- Mi smo ono što neprestano činimo.

- Nada je kruh bijednika.

- Nada je san budnih.

- Nemoguće je da se sve dokazuje.

- Nesreća otkriva one koji nisu pravi prijatelji.

- Moć kontrole našeg djelovanja je moć kontrole našeg karaktera, a moć kontrole našeg karaktera je moć kontrole našeg života.

- Pokvareni ljudi poštuju iz straha; dobri ljudi, iz ljubavi.

- Prijateljstvo je jedna duša u dva tijela.

- Prijateljstvo živi od rente, ljubav traži kapital.

- Priroda ne radi ništa uzalud.

- Sreća pripada onima koji su dovoljni sami sebi.

- Korijeni učenja su gorki, ali plodovi su slatki.

- Smatram hrabrijim onoga ko pobijedi svoje želje, nego onoga ko pobijedi svoje neprijatelje, jer najteža bitka je ona sa samim sobom.

- Zakon je razum lišen strasti.

Kineske mudrosti

Stari Kinezi bili su poznati i cijenjeni po svojoj mudrosti. Pored zavidne kulture koja traje milenijumima, ostavili su iza sebe i mudrosti saćinjene od narodnih poslovica i izreka. Ovo je jedan mali dio te mudrosti.

- Ko traži istinu, mora je moći podnijeti.

- Ne obara se svako drvo prvim udarcem.

- Put od hiljadu milja počinje prvim korakom.

- Put u pakao popločan je dobrim namjerama.

- Čista savjest ne boji se kucanja noću.

- Ako si siromašan, brini se za sebe. Ako se obogatiš, pobrini se za druge.

- Ako sumnjaš u čovjeka, ne posluj s njim. Ako posluješ, onda ne sumnjaj.

- Ako znaš da su ti krila kratka, ne leti daleko i visoko.

- Ako želiš uhvatiti veliku ribu, baci veliku udicu.

- Ako želiš upoznati nečiju mudrost, slušaj njegove riječi.

- Ako želiš vidjeti dalje, moraš se popeti više.

- Bahatost je neprijatelj pobjede.

- Blato može uprljati biser, ali ga ne može pretvoriti u blato.

- Bolje je biti vratar kod gospodina, nego nadstojnik kod nitkova.

- Bolje je jednom vidjeti nego stoput čuti.

- Bolje je lijepo putovati nego stići.

- Brzo otvaraj oči, a sporo usta.

- Budi oprezan dok daješ obećanja.

- Djela govore glasnije od riječi.

- Duboka je voda tiha; bučna voda nije duboka.

- Dugo putovanje ne obeshrabruje onoga s velikim očekivanjima.

- Duhovi postoje samo za one koji u njih vjeruju.

- I lijepi cvjetovi lijepi su samo neko vrijeme.

- Makar i rikala, mačka nikad neće postati tigar.

- Na povoljnom vjetru podigni jedra.

- Nadaj se najboljem; budi spreman na najgore.

- Nije prekasno postaviti ogradu ni onda kad su neke ovce već pobjegle.

- Ne peri prljavo rublje pred svijetom.

- Pad u jarak opamećuje.

- Rana koju ti zada prijatelj nikad ne zaraste.

- Razgovor o zlu navlači zlo.

- Skromnost je saputnica uspjeha.

- Teret što ga nosi drugi ne čini se tako teškim.

- Teško se dogovoriti s mnogo ljudi.

- Teško se zaštititi od udarca iz zasjede.

- Veliki se čovjek ne obazire na pogreške malih ljudi.

- Velika sreća dolazi sa neba, mala sreća dolazi od čovjeka.

- Čovjek koji može pobijediti druge - jak je. 
  Čovjek koji pobijedi sebe - svemoćan je.