Robin Šarma - Životne mudrosti

Robin Šarma (Robin Sharma) je kanadski pisac, rođen 1965. godine u Torontu. Autor je mnogih knjiga od kojih su neke postale svjetski bestseleri objavljeni u preko četrdeset zemalja, Veliku čitanost je doživjela njegova knjiga Kaluđer koji je prodao svoj ferari. On je i predavač, spoljni saradnik i konsultant u mnogim kompanijama i  jedan od najpoznatijih savjetnika za lični i poslovni uspjeh.

Karijeru je započeo kao advokat, ali se povukao iz te profesije u 25. godini nezadovoljan svojim životom. Tada počinje s ličnim razvojem, a svoje ideje prenosi u knjigama koje ubrzo objavljuje.

Ovo su neke od njegovih poruka za uspjeh u životu.

- Neka ti velikodušnost bude zvijezda vodilja.

- Pusti sva zamjeranja, oprosti i ono neoprostivo.

- Shvati da je svaka osoba koja je ušla u tvoj život pomogla da postaneš osoba koja si sada.

- Vjeruj da iz patnje i truda niče tvoja snaga koja ti služi za dalji rast. Najbolji od nas patnju su pretvorili u humanost, hrabrost i ljubav.

- Radi na projektima kojih se plašiš.

- Nikada ne propusti šansu da pomogneš drugom ljudskom biću, barem kroz ohrabrenje.

- Odbijaj da stagniraš! Komfor ugrožava potencijalno izvrsne živote.

- Primjećuj čuda oko sebe u svakodnevnom životu. Ona su tu samo za one budne koji im žele svjedočiti.

- Nasmiješi se strancu, budi ljubazan i ne očekuj ništa zauzvrat.

- Manje vijesti, više knjiga.

- Trudi se da budeš mudra, domišljata, pristojna osoba puna razumijevanja i ljubavi. Jer čak i najbolji od nas na kraju požele da su voljeli još više.

-Ako se zadovoljimo malim, to ćemo i dobiti. Zato postavi sebi odvažne ciljeve koji će buditi taj prekrasan plamen koji u tebi bukti.

- Znajte šta želite. Jasnoća je moć. Nejasni ciljevi dovode do nejasnih rezultata.

- Zapamtite da svaki problem ima rješenje. Možda ga samo u ovom trenutku ne vidite.

- Svakoga dana se posvetite učenju nečega novog. Uspjeh pripada neumornim učenicima.

- Svaki put kada uradite nešto što vas plaši, povratit ćete dio snage koju ste dali stvari koja vas je plašila.

- Problem je problem jedino ako izaberete da ga posmatrate tako.

- Prestanite da budete žrtva. Vi ste stvorili svoj lični i privatni život. Niko više nije odgovoran. Da biste ga učinili boljim, načinite bolje izbore. I nove odluke.

- Nađite vlastiti stil. Budite originalni. Svaka velika zvijezda se izdvojila iz stada i marširala je u svom ritmu.

- Zapamtite da ćete u trenutku kad pomislite da ste gospodar, izgubiti nadmoć. I čim pomislite da sve znate, ništa ne znate.

- Neće vam se posrećiti. Vi stvarate sreću.

- Ako vas ne kritikuju mnogo, znači da ne radite mnogo. Podsmjeh je cijena ambicije.

- Da biste postigli rezultate koje je veoma malo ljudi postiglo, budite dovoljno snažni da uradite stvari koje bi veoma malo ljudi uradilo.

- Ne tražite poštovanje. Zaslužite ga.

- U poslu ne igrajte da biste preživjeli. Igrajte da biste pobijedili.

- Zaštitite svoj ugled. To je najveća dragocjenost koju imate.

- Zapamtite da riječi imaju moć. Koristite jezik vodstva nasuprot jezika žrtve.

- Molim vas, ne miješajte aktivnost s produktivnošću. Mnogo, mnogo ljudi je zauzeto samo time što su zauzeti.

- Vaše sumnje su lažljivci. Vaši strahovi su izdajice. Prestanite da kupujete robu koju pokušavaju da vam prodaju.

- Imate moć da promijenite svijet. Jedno hrabro djelo i jedna hrabra osoba u isto vrijeme.

Gustav Klimt

Rođen je 14. jula 1862. u bečkom predgrađu Baumgartenu. Gustav, koji je svoju darovitost pokazao još u Visokoj školi za umjetnost i posao, dobivao je narudžbe za ukrašavanje velikih javnih zgrada koje su se gradile tokom 1880-ih i 1890-ih godina. U saradnji s bratom i umjetnikom Frankom Mačom osnovao je podružnicu Klimt-Mač i dobivao gotovo sve važnije poslove, kao što su oslikavanja znamenitih bečkih spomenika, zgrada bečke secesije, Palata Stoklet u Briselu.

Godine 1897. grupa umjetnika koja je željela na moderniji i pustolovniji način stvarati svoja djela, osnovala je secesiju, a Klimt je postao prvim predsjednikom. Njegove dekoracije počele su izazivati oštre kritike konzervativnog Beča, ali je on slikanjem veličanstvenih portreta žena iz otmjenog društva mogao dovoljno ugodno živjeti, oslobođen narudžbi.

Život Gustava Klimta podudara se sa zlatnim dobom Beča s kraja vijeka. Bilo je to vrijeme umjetničke obnove i umjetničkog bunta te rađanje modernizma. Nova umjetnost, art nouveau, donosi svoje samosvjesne i dekadentne pravce u slikarstvu i literaturi, kroz koje se provlačila snažna opčinjenost erotikom. Bio je to Frojdov Beč, koji je izvana još bio u duhu viktorijanskog morala, ali neobuzdano ponašanje bila je glavna tema dana. Bečka zanesenost erotikom našla je u Klimtu velikog pristalicu. Ni jedan drugi umjetnik nije tako slavio Erosa, a iznad svega žene, kao muze vampa i konačnog ispunjenja svrhe života.
Njegovo slikarstvo ispunjeno je naturalističkim prikazima erotskog i težnjom da platna ispuni sjajnim zamršenim dekoracijama. U njegovim najpoznatijim radovima, kao što je Poljubac, osjećaji i dekorativna prekomjernost sjedinjeni su na veličanstveni način. Umro je u Beču 6. februara 1918. godine.

Poznatija djela:

Poljubac

Adele Bloch-Bauer

Drvo života

 Cvijetna bašta

                                                          

 Elizabete Bahofen-Eht

Derviš Sušić

Derviš Sušić je BiH pripovjedač, dramatičar i romansijer. Rođen je u Vlasenici 3. juna 1925. godine. Kao đak sarajevske Učiteljske škole, odlazi s grupom učenika 1942. godine u partizane, što će imati znatnog uticaja na njegov književni svijet i tematsku zaokupljenost. Radio je kao učitelj i novinar, bio urednik lista Oslobođenje, upravnik Narodne biblioteke u Tuzli, redovni član ANU BIH. Dobitnik je mnogobrojnih priznanja. Napisao je mnogobrojna djela kao što su: Ja Danilo, Pobune, Uhode, Hodža strah, Tale, Nevakat i druga. Umro je 01. septembra 1990. godine u Sarajevu. Bio je vrlo plodan autor, tako da se unutar njegova opisa mogu pronaći raznovrsne teme koje portretiraju različita razdoblja naše prošlosti. Derviš Sušić u našoj historiji i tradiciji otkriva sve ono što nas čini ovakvima kakvi jesmo, i sve ono u čemu se prepoznajemo, ponosno ili postiđeno.

MISLI

- Bosna nije ono što čula odmah prime s njenih boja i oblika. Bosna je najdublji kazan pakla. Ona je lošim putem, tvrdom navikom i neizlječivom sumnjom zatvorena za rijeke ljepota koje su drugi ljudi stvorili, a svojim položajem otvorena je najezdama sa sve četiri strane. 

- Svuda opasnost od drugog obično reži sa granicom. U Bosni ona se vidi u znaku suprotne vjere, čuje u pjesmi, sluti u pogledu prolaznika. 

- Svuda se ljudi bore za sličnosti da bi bar oponašali jedinstvo koje je podloga snošljivosti. U Bosni se sve upelo da podvuče razliku. Ja znam da to njeni žitelji nisu donijeli sa sobom na ovaj svijet. Gdje su uzročne tajne opredjeljenja slojeva, žestine, isključivosti i upornosti trajanja tih opredjeljenja, ja ne znam... 

- Svaku zemlju sile rastočnice razvlače najviše na dvije strane, a Bosnu na sve strane. U takvoj zemlji ne može biti sreće i obilja. Nigdje siromah nije jadniji, ni zima teža, ni glad ljuća, ni razlika uočljivija, ni mržnja poganija ni tamnija nego u Bosni.

- Starost i jeste prokletstvo što umije postavljati pitanja ne nudeći odgovore.

- Ćim Bošnjaka zovu, mora da je negdje u carskom računu prigustilo. Njih ne mame na svetkovine. Za svoju korist oni moraju ili da otmu ili da nametnu ili će ostati ono što su - budale koje daju da bi izgubili.

- Molba čovjeka iz vlasti za obična smrtnika je samo lijepo rečeno naređenje.

- Pamet da ti stane koliko ova Bosna ima slavnih koje drugi hrane.

- Seljak je valjda i stvoren da ore zemlju, znojem da je zalijeva, a povremeno da truplom svojim natovi oranice carskih pobjeda.

- Ali, čovjek, sam, sitna je zvjerčica što se koprca oko teških čizama koje sudbinu kroje. Povremen ponos sobom je zabluda pijanog miša o lavovskoj ulozi svojoj. Trajna i vječita je samo istina o potpunoj nemoći žitelja pred gluhom i nadmenom silom što se ukopala u zakone vremena, prostora, nastanka i opstanka. Ona ne pita želiš li se roditi, ni namjeravaš li umrijeti. Čovjek je samo svirepe igre posljedica kažnjena sviješću o svom položaju.

- Vezir će ostati ubilježen u sve pohvale i pokude svog vremena, a ja ni u popis stanovništva.

- Čist obraz i čvrsta sloga održe ljude i u najtežem nevremenu. Goloruka sloga jača je od naoružanih nesuglasica. A sitan račun i velika pohlepa sebičnih prerezali su grkljane mnogim carstvima, starim, moćnim, golemim.

- Eh, kakva nam je historija dobro je da se ne rađamo sjedih kosa.

- U životu ti je najvažnije biti živ, a ostalo se nekako nakurika.

- I...čuvaj prijatelje! Oni jesu ponekad teret i dosada, ali su uvijek oslonac čvršći od novcem ili silom skupljene vojske.

- Možda ću se pokajati. Ali zar je kajanje zbog učinjenog najteža kazna? Mislim da je tegobnija praznina zbog propuštenog!

- Dok je uprava gore, dronjav žitelj dolje, a vojska grdna zvijer na tankom lancu, bit će buna i pohara…

- Moj život i moja smrt su samo moje stvari. Ravnaj se po tome - ili produži.

- Ljudsko biće nije spremno priznati izuzetnom bratu izuzetnost, osim ako ga radi sebe mora izmisliti, moćnog i silnog, da ima na koga osloniti svoju nemoć.

- Slušaj, nemoj da zamjeriš što ovoliko brbljam! Dugo sam bez društva. Počeo sam razgovarati s konjima, sa stvarima. I lude mi misli ponekad dolaze od razmišljanja. Recimo, šta ako je ljudski rod samo umno ograničeno lišće na koje diše Neko, lika i oblika neshvatljivog za naš siromašni pojmovni hambar? Ili samo zrnje soje kojom se hrani taj Neko dok živimo ili kad se stanemo raspadati!

- Uhoda ima bezbroj vrsta, a najbrojniji su oni nesrećni toliko da im je uhođenje jedina namira za neprirodnu radoznalost. Zatim, svi oni koji za novac, prestiž, slavu ili sigurnost, ne poštujući sebe, uhode druge. I najzad oni koji to čine po dužnosti. Među ove guraju se mnogi koji misle da to jesu. A nisu. Poštovanja dostojni samo su oni koji time brane ciljeve i razloge proizišle iz nade da će doprinijeti da se ljudima olakša ovo trajanje što se život zove.

- Sve je moguće tamo gdje vlada ludost, a razum čuči u predsoblju kao slabo upotrebljiv sluga.

- Želja za imetkom i vlašću ne pita ni za vjeru, ni za kapu, ni za oznaku.

- Kad ljubav kucne na kapije, zidovi će se valjda sami raspasti.

- Pažljiv slušalac danas je rjeđi od poštena sugrađanina. Valjda zato što svi mnogo pričamo iz autoterapeutskih razloga, pa svakom tuđa priča dodijala.

- Bože, čovjek nije proklet sudbinom, nego sviješću o svojoj sudbini. Lakše je podnijeti nesvjesno ropstvo nego svjesnu cijenu slobode.

- Dan je toplinom i svjetlom tjerao planinsku visiju da iz svake biljke i krošnje izažme talase gustih slatkasto-nagorskih mirisa. A meni je mirisalo Sarajevo.

- Najviše muke imao sam sa - samom sebi do sad neobjašnjenim pasjalukom u glavi: nisam se dao osedlati ni individualnom, ni grupnom jahaču. Ali sam zato tovario sebi i svojih i tuđih briga više nego što bi mazga mogla ponijeti snagom, a mudrost mjerom...

- Slova i znakove nisu izmislili mudri sebi za zabavu. Pismo ubrzava poznanstva, širi krug prijatelja, brani od lukavog i od zaborava i hrani onog ko je gladan blizine drugih.

- Sine Tale, magare moje malo, život je česma suza i sviralo jauka. Nemoj da te bol učini zlim. Boljet će još više.