Bjelašnica

Bjelašnica je planina u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, pripada dinarskom planinskom sistemu. Susjedne planine su joj Igman sa sjeverne strane, koji se praktično naslanja na Bjelašnicu, te Treskavica i Visočica. Bjelašnica je prekrivena snijegom od novembra do maja, a nekada i u ljetnim mjesecima, i otud dolazi objašnjenje za njeno ime.

Prostorno se masiv Bjelašnice može podijeliti na tri dijela. Prvi je centralni masiv sa najvišim istoimenim vrhom (lokalni naziv Zvjezdarnica) (2067 m) na kojem se nalazi i meteorološka stanica izgrađena 1894, prva u Bosni i Hercegovini. To je i najviša stalno nastanjena tačka u Bosni i Hercegovini. Sa tog mjest počinjao je i start olimpijskog spusta. U neposrednoj blizini je vrh Vlahinja (2057 m). Na južnom dijelu je Krvavac (2061 m). Na zapadu je Hranisava (1964 m).

Visoravan omeđena planinama, Bjelašnicom sa sjevera, Treskavicom sa istoka, Visočicom sa juga i planinom Obalj sa zapada, naziva se bjelašnički plato. Ljepotu planine povećava čudljivost njene klime. Ona je rezultat geografskog položaja Bjelašnice u Dinarskim planinama, geološkog sastava i nadmorske visine. Najviši dio dinarskih planina predstavlja granicu utjecaja dvije klima - mediteranske i kontinentalne. Tako se na Bjelašnici sukobljavaju vazdušne mase sa mora i planine. Takvo sukobljavanje rezultira jakim vjetrovima i izlučivanjem kišnih i sniježnih padavina u jesenjem periodu, a u zimskom periodu do padanja velikih količina snijega, koji se u proljeće dugo zadržava. Ove klimatske specifičnosti su pogodne za razvoj zimskih sportova.

Zbog svoje surove klime u 20-om vijeku ovu planinu pohodili su jedino planinari.U sklopu XIV Zimskih olimpijskih igara - Sarajevo 1984, na Bjelašnici, u predjelu Babin Do, izgrađeni su brojni sportski i turistički objekti sa raznolikim sadržajima za posjetioce.

Lukomir je planinsko selo koje se nalazi na južnim obroncima Bjelašnice na 1495 metara nadmorske visine, što ga čini najvišim naseljenim mjestom Bosne i Hercegovine i jedinim preko 1300 m. Na osnovu stećaka koji se nalaze u selu i koji potiču iz 14. i 15. stoljeća, vjeruje se da je selo bilo naseljeno i prije više stotina godina. Današnji stanovnici sela potomci su ovčara iz hercegovačkih sela Kamen i Žulj iz okolice Stoca, koji su zbog iznimno bogatih pašnjaka ovdje ljeti čuvali velika stada ovaca. Gradeći prvo sezonska naselja (stanove), koja su poslije prerasla u današnje selo, najvećim su se dijelom ovdje naseljavali ljudi iz plemena Čomora i Masleša.

Najljepše željezničke rute

Od svih prijevoznih sredstava kojima se možemo poslužiti kako bismo došli do odredišta, vožnja vozom u nama budi posebnu vrstu nostalgije i prisiljava nas da usporimo i uživamo u samom procesu putovanja. Posmatranje krajolika koji se izmjenjuju dok udobno sjedimo u svom odjeljku, prolazak stoljetnim rutama kojima su putovali milioni prije nas ili odmaranje uz zviždanje i zveckanje voza koji juri, vožnju vozom čine doživljajem za pamćenje. Posebno ako se putuje jednom od ovih izvanrednih ruta razbacanih po svim kontinentima.

Transsibirska željeznička ruta  (Rusija, Mongolija, Kina)

Historijska ruta koja postoji više od jednog stoljeća i u čijoj je gradnji ućestovalo više od 90 hiljada radnika provest će vas kroz krajolike Rusije, Mongolije i Kine, i to na jedinstvenoj ruti koja slovi za najdužu na svijetu. Preko ruskih stepa i tundri od prijestonice Moskve pa do Vladivostoka na krajnjem istoku Rusije. Uključuje i prijelaz preko najdubljeg jezera na svijetu - Bajkalskog jezera. Dužina ove rute je 9258 km.

Željeznička ruta Indian Pacific (Australija)
Putovanje od jedne do druge obale Australije prolazi jednom od najdužih svjetskih željezničkih linija kroz planine, pustinje i napuštene gradove preko cijelog kontinenta. Potovanje je od Sydneya do Pertha u dužini od 4352 km.

Željeznička ruta Qinghai (Tibet, Kina)
Veza između Pekinga, glavnog grada Narodne Republike Kine, i Lhase, glavnog grada kineske autonomne regije Tibet, najviša je željeznička ruta na svijetu, koja putnike vodi na čak 5068 metara nadmorske visine, gdje je zrak rijedak pa su im na raspolaganju maske s kisikom kako bi lakše disali na toj visini. Dužina ove rute je 3753 km.

Shongololo željeznička ruta 

(Bocvana, Mozambik, Namibija, Južna Afrika, Swaziland, Zambija, Zimbabve)

Putovanje kojim se putnici upoznaju s velikim dijelom južno afričkog kontinenta uključuje stajanja u brojnim safari rezervatima, kao i na lokalnim pijacama. Dužina ove rute je preko 3000 km.

Željeznička ruta Crescent (SAD)
Historijska ruta Crescent prolazi kroz čak 13 saveznih država, i to preko istočne obale Sjedinjenih Američkih Država, te pritom spaja New York s jednim od najzanimljivijih američkih gradova New Orleansom. Dužina ove rute je 2216 km.

Orient express (Velika Britanija, Francuska, Švicarska, Italija)

Luksuzna ruta Orient Express u različitim oblicima postoji već više od stotinu godina koja vodi od Londona do Venecije Putovanje u starinskim vagonima s poslugom uključuje prolazak kroz četiri europske zemlje - Veliku Britaniju, Francusku, Švicarsku i Italiju te pruža pogled na prekrasne europske krajolike. Dužina putovanja ove rute je 1554 km.

Željeznička ruta kroz Kanadu (Kanada)
Vožnja na ovoj relaciji vodi putnike kroz takve predivne krajolike da pojedini vagoni imaju staklene krovove kako bi se moglo neometano uživati u pogledu, promatrajući prerije zlatne boje, staklasta jezera i prekrasne gradove, vožnjom od Vancouvera do Bariffa. Dužina ove rute je 847 km.

Željeznička ruta Tokaido (Japan)
Japan je poznat po svojim iznimno brzim, pouzdanim i udobnim vozovima koji se zovu Shinkansen. Jedna od najboljih ruta koju možete proći takvim vozom vodi od Tokija do Kyota i nudi fantastičan pogled na planinu Mt. Fuji. Dužina ove rute je 513 km.

Željeznička ruta Tren de las Nubes (Argentina)
Ruta od  Salte do Porvorilla. Voz koji vozi ovom rutom vodi vas na visinu od 4200 metara iznad razine mora, preko 29 mostova, kroz 21 tunel i niz čak dvije spirale, a posebno je upečatljiv prijelaz preko vijadukta Polvorilla. Ovisno o sezoni, ova se ruta dijeli na putovanje autobusom i vozom. Dužina ove rute je 434 km.

Željeznička ruta Kalka - Shimla (Indija)
Ova uska željeznička ruta vodi vas laganim tempom u podnožje Himalaje, i to kroz 102 tunela i preko 889 mostova. Vožnja ovom rutom posebna je i zbog činjenice da se radi o svjetskoj baštini pod zaštitom UNESCO-a. Dužina ove rute je 95 km.

Musa Ćazim Ćatić

Musa Ćazim Ćatić je BiH pjesnik, začetnik moderne bošnjačke poezije. Rođen je u Odžaku kod Modriče 12. marta 1878. godine. U rodnom mjestu pohađao je osnovnu školu. Međutim, 1892. godine umire mu otac i Ćazim sa majkom, koja se ponovo udala, prelazi u Tešanj. Tu uči brijački zanat u očuhovoj radnji i upisuje se u medresu. U tešanjskoj medresi stekao je dobre temelje iz arapskog, turskog i perzijskog jezika. Dva puta boravio je u Carigradu gdje je upotpunio znanje, osobito, turskog jezika i neposrednije se upoznao sa turskom književnošću.

Uprkos boemskom načinu života uspijeva da završi Šerijatsku sudačku školu i da se upiše na Pravni fakultet u Zagrebu. Tu se upoznaje sa Tinom Ujevićem i drugim pjesnicima okupljenim oko Antuna Gustava Matoša. Ipak, zbog materijalnih neprilika mora da napusti studije i vrati se u Bosnu sa plodnim iskustvom koje je nastalo u dodiru sa djelima hrvatskih modernista.

Od toga vremena često mijenja boravište u potrazi za nekim sigurnijim zaposlenjem. Zadržao se u Mostaru kao urednik i saradnik časopisa Biser koji je 1912. pokrenuo Muhamed Bekir Kalajdžić. Ćatić se ovdje osjećao sretnim i zadovoljnim jer se posvetio književnom radu. Pored plodnog pjesničkog stvaranja Ćatić je intenzivno prevodio sa turskog i arapskog jezika. U Mostaru 1914. godine štampana je prva i jedina zbirka pjesama za Ćatićeva života -Pjesme.

Prvi svjetski rat prekinuo je stvaralačke napore Muse Ćazima Ćatića. Nakon Sarajevskog atentata mobilisan je i odveden u Mađarsku. Njegovo već načeto zdravlje naglo se pogoršava. Liječio se u vojnoj bolnici u Budimpešti, ali je krajem marta 1915. otpušten i vratio se u Tešanj. Izmučen bolešću tu je ubrzo i umro 6. aprila 1915.

JA NIJESAM SANJAR

Ja nijesam sanjar što u tihoj noći

Po moru blijede mjesečine pliva,

Hrleći carstvu svjetlosti i moći,

Na svilenom mehkom oblačju da sniva

Ružične sanke pramaljetne sreće,

Kad slavuj pjeva i kad cvate cv’jeće.

Ja nijesam sanjar, na sunčanom traku

Što zida sebi dvore od biljura;

Ta ja sam patnik, kog po crnom mraku

Na lednom krilu silna vitla bura

Ko svehli listak sa tanahne grane,

U mutnu jesen kad na zemlju pane.

O davno, davno otrova mi grudi

Cinična zbilja zemaljskog života,

Davno me udes rastavio hudi

Od mojih milih; ah, ja sam sirota!

Gle, moje lice - to je mrtva knjiga,

A slova su joj - nevolja i briga!

MOJA ISPOVIJEST

Kako je gadno ulizica biti

I drugom smradne cjelivati stope!

Kako je gadno, proseć suze liti,

Da tuđi skutovi u njima se tope -

Kako je gadno ulizica biti!...

Kako je nisko nemat' samosvijesti

I u svom srcu ponosa i žara,

Pa tuđim znojem kruh natopljen jesti

Kraj snažnih ruku i umnoga dara -

Kako je nisko nemat' samosvijesti!...

Ja mrzim one, što pred drugim puze

I mrzim liske, što ništa ne rade

I svakog, ko se okiva u uze

Od predrasuda i ko laskat znade

I sve alčake, što pred drugim puze.

I nikad nikom "Pardon" neću reći,
Jer svojim carstvom svojevoljno vladam;
Ja sam otvaram vrata svojoj sreći,
Pa kad uživam, ili kada stradam,
Ja opet nikom "Pardon" neću reći.

Ta za me pero i budak je isto,
Žulj i znoj meni koru hljeba sladi;
Tek nek je čelo otvoreno, čisto
I nek se svjesno i pošteno radi,
Pa za me pero i budak je isto.

Ja samo slavim samosvijest i snagu
Gigantske volje, što brdine ruši;
Vjerujem u se. A slobodu dragu
Nosim k'o svetost u srcu i duši -
I slavim samo samosvijest i snagu...

Razume ljudski, ti si boštvo moje,
Pred kojim klečim i molitvu zborim.
Ja tebi palim tamjan krvi svoje
I tebi samo pred mihrabom dvorim,
Razume ljudski, ti si boštvo moje!...
 
 
U SEVDAHU
U sevdahu moja duša
Oko tvoga dvora l'jeta,
Tebe traži, Šemso mila,
Kao leptir majskog cv'jeta.

Hotjela bi amber-miris
S vilinske ti kose piti;
Ah, pusti je, ona će se
U tom milju utopiti!...

U sevdahu pjesma moja
S lahke harfe tebi hrli
I tvoj svaki korak prati,
Jer je željna da te grli;

Ah, željna je da na tvoje
Ružičaste usne pane;
Pa pusti je, zlato moje,
Ljubeći te nek izdahne...

U sevdahu srce moje
Tvoga toplog žara žudi,
Hotjelo bi da s' ogrije
Sred mlađanih tvojih grudi.

Daj pusti ga, na toj vatri
U pepeo nek se stvori
Smrt će njemu slatka biti,
U sevdahu kad izgori.