BLOG ZA TEBE

Ernest Hemingvej


Ernest Hemingvej (Ernest Hemingway) 1899. - 1961. je američki pisac i novinar. Klasik američke i svjetske literature, veliki avanturista i svjetski putnik, ljubitelj lova, ribolova, korida, pića i žena. Svoja brojna životna iskustva prenio je u književnost, stvorivši djela koja osvajaju čitaoce širom svijeta. 

Ernest Hemingvej je vodio veoma buran život, našavši se nekoliko puta na samom rubu smrti. Putovao je po Americi, Evropi, Aziji i Africi. Živio je u Parizu, na Floridi i Kubi, Učestovao u dva svjetska rata i bio svjedok španske građanske revolucije. Na kraju je slomljen depresijom i opsjednut paranojom sebi oduzeo život. Tvrdio je da ne voli svoje ime jer ga je podsjećalo na naivnog junaka drame Oskara Vajlda „Važno je zvati se Ernest“. Na Kubi je za svega osam dana napisao roman „Starac i more“. Roman o herojskoj borbi čovjeka sa silama prirode i suočavanju s vječnom nepravednošću sudbine. Godine 1954. Hemingvej je dobio Nobelovu nagradu za književnost. 


MISLI

- Jedina stvar koja može pokvariti dan su ljudi. Ljudi su uvijek bili ograničenje sreće osim jako malog broja koji su dobri kao samo proljeće.

- Sve dobre knjige imaju jednu zajedničku stvar - realnije su nego da su se zaista i desile u stvarnosti.

- Čovjek nije stvoren za poraz. Čovjek može biti uništen, ali ne i poražen.

- Ne postoji ništa što se može usporediti s pisanjem. Sve što radiš jeste da sjediš za pisaćom mašinom i krvariš.

- Čovjeku treba otprilike 2. godine da nauči govoriti i otprilike 50 godina da nauči ćutati.

- O moralu znam samo toliko da je moralno ono poslije čega se dobro osjećate, a nemoralno ono poslije čega se osjećate loše.

- Kad se ljudi slažu sa mnom, uvijek imam osjećaj da sam negdje pogrešio.

- Svi smo mi samo učenici u zanatu u kome niko nije postao učitelj.

- Mi se moramo se naviknuti da na najvažnijim raskrsnicama života ne nalazimo uvijek znakove.

Mladost imamo da bismo činili gluposti, a starost da bismo žalili za tim glupostima.

Enes Kišević


Enes Kišević je BiH pjesnik i dramski umjetnik. Rođen je 1. maja 1947. godine u Bosanskoj Krupi. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Ključu. Glumačku karijeru započeo je u Narodnom pozorištu Bosanske krajine u Banjoj Luci, odakle odlazi u Zagreb, gdje je 1971. godine diplomirao na Akademiji dramskih umjetnosti. U svojoj glumačkoj karijeri igrao je u predstavama najpoznatijih režisera, najviše na Dubrovačkim ljetnjim igrama i u zagrebačkom teatru ITD. 

Član je DHK-a, HDDU-a i DHHP-a. Igrao je u više pozorišnih, filmskih i televizijskih drama. Pjesme su mu prevedene na engleski, arapski, njemački, slovenski, italijanski, turski, mađarski... Živi i radi u Zagrebu. Profesionalni je glumac i književnik.


LAMPA U PROZORU  (pjesma o majci)

Čim nevrijeme udari neko,
oluje, kiše, il snijezi zaspu,
moja Majka posklanja svo cvijeće s prozora,
pa u okvir okna okači lampu.
- Kome to svijetliš? - bunovan pitam.
A Majčin glas obavi crni šum drveća:
- Po ovom mraku beskućnik, sine,
bolje vidi lampu od cvijeća.



DIRNUTOST

Ne čude mene zvijezde ni sunce,
niti me čudi sav svemira sjaj:
mene dodirne dah dok ga dišem
a dah dodirnuti ne mogu ja!

Što me se tiču priče i bajke
i to - da jedan i jedan su dva:
al’ mene miris dodirne ruže,
a njega dodirnut ne mogu ja!

Što će mi zavist, što će mi slava,
što će mi pusta bogatstva sva:
kad riječ me tvoja i pogled dirne,
a njih dodirnuti ne mogu ja!

Što će mi beskraj, što će nebesa,
te svemirske crne rupe bez dna:
mene i glazba ova već dira,
a glazbu dodirnut ne mogu ja!

Dira me svjetlost, miso me dira,
ljubav me tvoja dodirnuti zna.
i premda te grlim, ne znači to
da i ljubav tvoju dodirnuh ja.



OPORUKA

Kćeri i sinovi moji,
Ne dijelite se u kući
koju vam ostavljam,
ona će i poslije vas ostati.

Spomenite se pri objedu
da će još neko iz tih posuda jesti.
Usta otvarajte jednako za istinom
kao sto ih za kruhom otvarate.

Ne dopustite novcu
da bude vredniji od vas.
I kad padate u blato,
padajte kao sunce.

Budite dobri prema vodi:
spomenite se Majčine utrobe
koja vas je s vodom donijela.

Spasite zrak svoga tehničkog uma,
jer nema tog izuma
koji će vas naučiti živjeti bez zraka.

Hranite radoznalost.
Hranite ljepotu.
Hranite ljubav.
Putujte.

Govorite jezik naroda
u kom se zadesite,
ali se vraćajte korijenju
kao potoci izvoru svome.

Dotičite svoje rijeći rukama.
Ne otuđujete se od prirode.
Činite dobro i njoj i ljudima.

Spomenite se:
da ste iz ništa došli,
da se u ništa vraćate,
i da ništa nije dragocjenije
od života
koji u trajno naslijeđe
ostavljate svijetu.

I ne žalite za mnom.
Žalite za mojim neznanjem.

Dosta me je zemlja hranila,
sad vrijeme je da ja zemlju hranim.

Hutovo blato


Hutovo blato - park prirode se nalazi na jugu Hercegovine, sa lijeve strane rijeke Neretve i jedinstvena je submediteranska močvara u Evropi. Poznato je od davnina kao zelena oaza, sa obiljem vode u kojoj je uslove za život našao veliki broj biljnih i životinjskih vrsta. Močvara je interesantna i značajna sa ornitološkog, ihtiološkog, znanstvenog, ekološkog i turističkog stajališta.

Hutovo blato se smatra jednim od najvećih zimovališta ptica na području Evrope. Teritorijalno pripada općinama Čapljina i Stolac, a prostire se na močvarnom, ravničarskom i brdovitom terenu, sa nadmorskom visinom od 1 m do 432 m.

Ovo područje udaljeno je petnaestak kilometara od Jadranskog mora, tako da je pod velikim uticajem sredozemne klime. Zbog izuzetnog značaja i ljepote Hutovo blato je proglašeno Parkom prirode 1995. godine. Slijevajući se u udoline i depresije kraške ponornice i površinske vode sa okolnih područja stvaraju veći broj jezera i rijeku Krupu, te osiguravaju visok nivo podzemnih voda. Jezera Hutova blata predstavljaju prave kriptodepresije, jer se dna pojedinih jezera nalaze ispod razine mora (Jelim 18 m). Sva jezera Hutova blata međusobno su povezana velikim brojem kanala i jaruga.

Zahvaljujući blizini i uticaju Jadranskog mora, izobilju vode okružene kraško-brdovitim terenom, biološka raznolikost vegetacije Hutova blata je izuzetno vrijedna. Vodene površine Hutova blata prekrivene su najvećim dijelom lopočem (Nymphaea alba) i lokvanjem (Nuphar luteum). Šumska i livadska vegetacija zastupljene su brojnim karakterističnim vrstama koje upotpunjuju biološku raznolikost Hutova blata.