BLOG ZA TEBE

Smiješne poslovice


- Dobar grah daleko se čuje.
- Hodaj uvijek uspravno, jer ćeš vječno ležati.
- Infarkt, ma kakav je, od srca je.
- Ja nikad ne pijem, osim kad sam sam ili u društvu.
- Kada bi izbori mogli nešto promijeniti, oni bi ih ukinuli.
- Ko rano rani, nije se naspavao.
- Bolje voditi ljubav nego psa.
- Ko drugom jamu kopa, fizički je radnik.
- Ljubav nema granica, reče slon i baci se piletu u naručje.
- Ne bojte se letenja, bojte se padanja.
- Ne trčite za ženama, da se ne sudarite s onima koji od njih bježe.
- Nekad sam bio neodlučan, a možda i nisam.
- Neki piju od radosti, neki od tuge, a neki od jutra.
- Neprijatelj nikada ne spava, prepoznat ćeš ga po podočnjacima.
- Nije majmun kriv što je od njega postao čovjek.
- Oko za oko, pasta za zube.
- Optimizam je nedostatak informacija.
- Prije sam bio umišljen, sad sam savršen.
- Parni stroj je pronađen, pošto se nije mogao pronaći neparni.
- Rad je stvorio čovjeka, a nerad gospodina.
- Stalno padam na ispitima. Proklete stolice.
- Sve bi cure htjele sa mnom spavati, ali ja nisam nikad pospan.
- Ti si moje blago. Najradije bih te zakopao.
- U raju je lijepo ali je u paklu ekipa.
- Zašto ulazim u život, kad odatle niko živ nije izašao.
- Zar ti moram sto puta ponavljati - reče centimetar metru.
- Žena ti kaže “Idi k vragu”. Ti odeš, a ona te tamo čeka.
- Žene su raj za oči, pakao za dušu i čistilište za novčanik.
- Živi svaki dan života kao da ti je zadnji, jednom ćeš biti u pravu.
- Da bi ti potkovica donijela sreću, moraš raditi kao konj.
- Bolje ispasti glup nego iz vlaka.
- Žene imaju problem za svako rješenje.
- Griješiti je ljudski, ali je osjećaj božanski.
- Ljudska pamet je ograničena. Glupost nije.
- Što je peh? Kad u pustinji umireš od žeđi, a imaš vodu u koljenu.
- Ko umre na jesen, za njega nema zime. 
- Čovjek i magarac pametniji su nego čovjek sam.
- Stara kineska: Pas koji laje, nije dovoljno skuhan.
- Ko se zadnji smije, nije skužio vic.
- Alkohol je čovjekov najveći neprijatelj. A samo kukavica bježi od neprijatelja.
- Nisam primjetio da mi se žena davi. Vrištala je uobičajeno.
- Ako ne ide po planu, ide po sudbini. Ako ne ide po sudbini, ide po živcima.
- Ja obično ne pravim greške. Ali, kad napravim, napravim remek djelo.
- Da je pas čovjekov prijatelj, mišljenje je čovjeka, a ne psa.
- Došli smo na rub ponora; zato moramo poduzeti odlučan korak naprijed!
- Ne brinite se oko toga što ljudi misle, oni to rijetko rade.
- Postoje ljudi koji ostanu praznih šaka, čak i kada se uhvate za glavu.
- Svekrva je kao Vegeta, u sve se miješa.
- Budalu ne treba tražiti, sama se javi.
- Nisi beskoristan ako možeš koristiti kao loš primjer.
- Teško poslu koji mene čeka.
- Izdržite još malo, nećete još dugo.
- Ko hrče spava, ko ne spava čuje hrkanje.
- Bolje izdati knjigu nego prijatelja.
- Što si veće govno manje su šanse da te nagaze.
- Ko s višeg padne, više se i udari.
- Živi pošteno i pazi da te ne uhvate.
- Ako vam je ostalo išta od plaće, znaći niste nešto platili.
- Dole oni živio ja.
- Bolje živjeti 100 kao milioner, nego 7 dana u bijedi.
- Nikada se ne predaji, osim kad moraš.
- Nije lako biti muškarac, mnogi su odustali.
- Imam 50 godina. Velikim odricanjem i treningom izgledam kao da mi je 49.
- Djeca su naše najveće bogatstvo. I ove godine se očekuje dobar izvoz.
- Što ne mogu dohvatiti dok ležim, i ne treba mi.
- Ko nema para bez njega se može.
- Svako zlo se vraća, zato činite dobro ono se ne vraća.
- Jedna lasta ne čini proljeće, a kamo li dvije.
- Sretoh nepismenog. Izgleda kao pismen, samo što vozi džip.
- Kad god odvojim nešto za crne dane, ti dani dođu za 10 minuta.
- Ko uči znaće, ko mulja imaće.
- Bilo je i većih problema pa ih nismo riješili.
- Pametan ući dok je živ. Glup zna sve od rođenja.
- Imam 50 godina. Velikim odricanjem i treningom izgledam kao da mi je 49.
- U životu kao i na suncu. Ko nije "namazan" izgori.
- Razmišljanje do sada nije nikoga ubilo, ali zašto riskirati.

Johan Volfgang Gete


Johan Volfgang Gete (Johann Wolfgang von Goethe) 1749. - 1832. je največi i najsvestraniji njemački književnik, filozof i naučnik. U svojoj mladosti se priključio književnom Sturm und Drang pokretu i sa svojim romanom Jadi mladog Vertera te dramom Faust pomogao njemačkoj i evropskoj književnosti da iz neo-klasicizma prijeđe u romantizam. Njegovo djelo obuhvata gotovo sve književne rodove. Poznat je i po svojim dostignućima na polju fizike i biologije koja će poslije poslužiti kao inspiracija za Darwinovu teoriju evolucije. Još za života postao je spomenik njemačkog klasičnog humanizmaPo Goetheu je 1932. Frankfurtski univerzitet preimenovan u Johann Wolfgang Goethe Univerzitet.

MISLI

- Najveći čovjek uvijek ostaje dijete.

- Naše strasti su prave ptice feniksi: kad stara izgori, iz njenog pepela se odmah diže nova.

- Ne moramo posjećivati umobolnicu da bi pronašli poremećene umove; naša planeta je umobolnica svemira.

- Nesreća oblikuje čovjeka i prisiljava ga da upozna samoga sebe.

- Nezahvalnost je ipak oznaka slabih. Ja još nikad nisam vidio da je pravi čovjek nezahvalan.

- Nikad nije zaista ljubio onaj koji misli da je ljubav prolazna.

- Ništa tako moćno, tako snažno ne otkriva čovjekovu narav kao smijeh.

- Pakost ne traži razlog, već samo uzroke.

- Pametnom čovjeku je gotovo sve smiješno, mudrome gotovo ništa.

- Plemenit čovjek privlači plemenite ljude i zna kako će da ih zadrži.

- Podcjenjivati neprijatelja prije smrti je glupost, poslije pobjede podlost.

- Podijeljena radost je udvostručena radost.

- Reci mi s kim se družiš pa ću ti reći ko si. Znam li čime se baviš, tad znam šta možeš postati.

- Sa znanjem raste i sumnja.

- Samo nas nedaće života uče da cijenimo dobar život.

- Samo se nikad ne daj navesti na prepirku! Mudri upadaju u neznanje kad se prepiru sa neznalicom.

- Slobodni ste ako vam je savjest čista.

- Sretan je i velik zaista samo onaj koji ne mora ni vladati ni pokoravati se da bi mogao nešto biti.

- Sretan je onaj kome je majka priroda dala ljepotu, jer ga ona svugdje preporučuje i on nigdje nije stranac.

- Svaka smjela ideja u početku izgleda kao ludost.

- Svako želi biti neko. Niko se ne želi potruditi oko toga.

- Svi ljudi bivaju u svojim nadama razočarani, u svojim iščekivanjima prevareni.

- Teškoće rastu što se više približujemo cilju.

- Uvijek imamo dovoljno vremena ako ga koristimo pravilno.

- Vedrom se i svijet čini vedrim.

- Za stado, svakako, nije dobro ako mu je pastir – ovca.

- Zlato kupuje glas gomile, ali ti neće pribaviti ni jedno jedino srce.

- Život je najljepši pronalazak prirode, a smrt njena vještina, da što bolje iskoristimo život.

- Naime, tek ako suosjećamo, imamo čast o tomu govoriti.

- Jeste, ja sam samo bludeći putnik, gost i došljak na ovoj zemlji! A zar ste vi nešto više?

Ibn Haldun


Ibn Haldun je jedan od najvećih arapsko-islamskih mislilaca. Njegova misao iako nastala u evropskom srednjem vijeku i značajna je ne samo u povijesti islamske kulture i civilizacije nego i ljudske misli uopšte. Veličina Ibn Haldunovih djela je u njihovoj nepobitnoj originalnosti i njihovoj začudnoj aktuelnosti. Zivio je u 14 i 15 stoljecu. Njegovo najznacajnije dijelo je  Mukadima (El-Mukaddimah). U tom djelu je iznio brojne briljantne ideje o ekonomiji, politici, sociologiji, edukaciji i historiografiji. U njemu je iznio i određene gotove i generalne zakone kultura i društava. Također je utvrdio pravila za kritičku obradu historijskih izvora kako bi se njima dobili tačni podaci i precizna rekonstrukcija historije. El-Mukaddimah je dugo vremena slovila za najznačajniju i najbolju filozofiju historije ikada napisanu. Ibn Haldun se smatra jednim od utemeljitelja sociologije.


MISLI
                                                              
- Čovjek pripada grupi sa najvišim nivoem svijesti i omogućava mu da se najviše duhovno uzdigne od svih živih bića. Svi se rađamo sa istim potencijalom ali neko ostane na tome a neko dobaci na visoki stepen. 

- Svaka ljudska zajednica ovisi o osjećaju pripadnosti pojedinaca toj grupi. Kada je u pitanju mala zajednica onda se obićno osjećaj pripadnosti konstruiše oko krvne pripadnosti. Članovi jedne porodice imaju snažnu potrebu da pomažu drugim članovima svoje porodice. Kod većih grupa, mora se pronaći neki drugih kohezivni faktor.

- Arapi su se kroz historiju veoma malo mješali sa ostalim narodima tako da je njihov osjećaj za pripadnost porodici bio na najvišem nivou od svih ljudi .

- Svaka grupa ima svog lidera. To je osoba koja je najbolja u onome šta se smatra kao vrijedno unutar iste. Vrijednosti ovise o prošlim generacijama i onome što je ostalo poznato iza njih.

- Plemstvo je živa kategorija samo je promijenila oblik. Prirodno plemstvo ima onaj član grupe koji je najbolji u onome šta grupa promoviše kao vrijednost. Što je grupa izloženija iskušenjima tih vrijednosti, to je plemićki autoritet prirodniji. 

- Kada se čovjek odvoji od prirode onda počne usvajati druge vrijednosti i one postaju sve više i više virtuelne i plemićki status se počinje u konačnici bazirati na lažnim vrijednostima.

- Kada u selo dođe medvjed onda tu nema šta mnogo filozofirati. Onaj ko je u stanju otjerati medvjeda i zaštititi selo on po automatizmu ostvaruje vrijednosti koje seljani vrednuju. On je pokazao hrabrost i kada god u budućnosti dođe sličan problem, od njega će se očekivati da prvi reaguje. Njegov plemićki autoritet (očekivanje sela da prvi reaguje ispravno) se bazira na nečemu stvarnom. Ili si izašao pred medvjeda ili si se sakrio. Tu ne možeš folirati. 

- Kada grupa postane veća i kada se uloge unutar grupe podijele onda će se plemićki autoritet sve više bazirati na imaginarnim vrijednostima. 

-U primitivnim grupama plemićki autoritet bazira na stvarnim vrijednostima a u razvijenim grupama se bazira na imaginarnim vrijednostima.

- Prestiž kojeg ostvari određeni član grupe može maksimalno trajati četiri generacije. Prva generacija je onaj ko ga je ostvario. Druga generacija tj njegova djeca su živi svjedoci borbe ali ipak nisu uložili isti trud, oni su na nižem nivou od prve generacije. Treća generacija tj unuci, nastoje imitirati prvu generaciju jer sve što oni znaju o njenom uspjehu dolazi iz priča. Ako neka generacija uspije prenijeti neki mit o svojim djedovima onda se prestiž iste može prenijeti i na četvrtu generaciju ali tu se priča završava.

- Kada jedna grupa sa plemićkim statusom počne gubiti plemićki autoritet onda se javljaju podgrupe sa novim idejama i novim strujama koje malo po malo proizvode novi osjećaj pripadnosti sve dok ne prestignu vladajuće. Na taj način dolazi do smjene plemićkog autoriteta.

- Kada vladajuća dinastija nema pravog konkurenta i kada su svi "podčinjeni" zadovoljni prestaje pravljenje podgrupa pošto niko nema stvarnu potrebu da mijenja sistem koji je dobar. 

- Čim imaš blagostanje i nedostatak tegobnih iskušenja nestaje potreba sa osjećajem pripadnosti jer je osjećaj pripadnosti primarno vezan za opasnost i prilazak grupi zbog zaštite.  

- Ako je grupa izložena autsajderima te ako živi u blagostanju, njihov osjećaj pripadnosti će sve više blijediti a to će postojećim liderima oduzeti plemićki status.

- Postojanje plemićkog autoriteta u nekoj grupi je znak da je grupa prirodna. Čim grupa izgubi prirodnog lidera ona postaje izložena vanjskim uticajima.