BLOG ZA TEBE

Franc Kafka


Franc Kafka (Franz Kafka) 1883. - 1924. je bio veliki češki pisac, jedan od najpoznatijih i najuticajnijih evropskih pisaca 20. vijeka. Rođen je u Pragu, u porodici siromašnih jevrejskih trgovaca, koji će kasnije postati veoma bogati. Franc je živio samačkim životom i nikada nije bio shvaćen niti prihvaćen u društvu. Sva njegova veća djela vidjeti će svjetlo dana tek nakon Kafkine smrti. Kafkin opus, koji se može podijeliti u nekoliko žanrova: romani, pripovjetke, aforizmi, dnevnici i pisma.

Baštinik je više tradicija: njemačkoga romantizma, židovskih heterodoksnih učenja kao i kršćanske gnoze. Poštovatelj je velikana evropske književne tradicije: Goethea, Heinea, Flauberta, Gogolja i Dostojevskog. Ipak, Kafkina vizija stvarnosti i intenzitet kojom ju je iskazivao čine ga autorom kojeg se ne može utrpati u šematske podjele po književnim pravcima.


MISLI

- Kad je čovjek sam uvijek je u lošem društvu.

- Ljudi koje najviše razdiru strasti, najviše mogu i da uživaju u životnim slastima.

- Dan je velika opsjena.

- Samo ne treba izazivati pažnju.

- Prema mom mišljenju, nema tog čovjeka koji bi mogao ishoditi potpuno oslobođenje.

- Žene imaju veliku moć. Kad bih nekoliko žena koje poznajem mogao nagovoriti da zajedno rade u moju korist, mogao bih uspjeti.

- Ispravno shvaćanje nečega i pogrešno shvaćanje tog istog ne isključuje se posve.

- Ne mora čovjek držati kako je sve istina nego samo kako je nužno.

- Knjiga mora biti sjekira za smrznuto more u nama.

- Svako ko ima sposobnost vidjeti ljepotu nikada ne ostari.

- Lijenost je početak svih poroka, kruna svih vrlina.

- Istinske osjećaje imam prema sebi samo kad sam neopisivo nesretan.

- Često je sigurnije biti u lancima nego slobodan.

- Moj “strah” je sastavni dio mene, a vjerojatno i najbolji dio mene.

- Sve dok imate hranu u ustima, vi ste riješili sva pitanja u ovom trenutku.

- Počnite s onim što je ispravno, a ne ono što je prihvatljivo.

- Patnja je pozitivni element u ovom svijetu, zapravo to je jedina veza između ovoga svijeta i optimizma.

- Duh postaje slobodan tek kada prestane biti podrška.

- Zlo može zavesti čovjeka, ali ne može postati čovjek.


Lav Nikolajevič Tolstoj


Lav Nikolajevič Tolstoj (1828. - 1910.), je rođen kao četvrto od petero djece u plemićkoj porodici. Bio je ruski grof, književnik i mislilac, jedan od najvećih svjetskih romanopisaca.

Njegova porodica je bila plemićkog porijekla, a titulu grofa njegovim precima dodijelio je Petar Veliki, u 18. vijeku. Njegov život bio je obilježen brojnim ljubavnim vezama. Kao mladić, često se zaljubljivao i mijenjao žene. Roditelji su mu umrli još dok bio dijete, zbog čega su se za njega već odmalena morali brinuti njegovi rođaci. Upravo ga je taj gubitak roditelja potakao na razmišljanje o životu, smrti i sreći. Osim kao velikog književnika, pamti ga se i kao velikog zagovornika mira i nenasilja.

Prva njegova izdana književna djela su bila trilogija Djetinjstvo, Dječaštvo i Mladost. Njegova najpoznatija djela su Rat i mir, Gospodar i sluga i Ana Karenjina.


MISLI

- Daj više odmora jeziku nego rukama.

- Dobrota odolijeva svemu, a sama je neodoljiva.

- Govori samo o onome što ti je jasno, inače šuti.

- Lična sreća nije moguća izvan društva, kao što život biljke nije moguć ako je istrgnuta iz zemlje i bačena na besplodni pijesak.

- Ljudi se dijele u dvije vrste: jedni prvo misle, a zatim govore i rade, drugi prvo govore i rade, a tek zatim misle.

- Mozak besposlenog čoveka je omiljeno prebivalište đavolovo.

- Ne treba se stidjeti nikakvog posla, pa ni najodvratnijeg; treba se stidjeti samo besposlenog života.

- Ne uznemiruj nikad drugoga onim što možeš sam da uradiš.

- Nema Boga za onoga ko ne zna da ga nosi u sebi.

- Nikad ne slušajte one koji loše govore o drugima, a dobro o vama.

- Samo ona tačka u kojoj se sastaju prošlo i buduće. Eto, u toj tački je sav naš život.

- Plod niče iz sjemena, a djela iz misli.

- Prava naslada nije u tome da nađeš istinu, već da je tražiš.

- Prava snaga čovjeka nije u nagonima već u nepokolebljivoj, spokojnoj težnji prema dobru koje čovjek određuje u mislima, izražava u riječima, i sprovodi u djelima.

- Prestani govoriti onoga trenutka kad primjetiš da se sam uzrujavaš ili da to čini onaj kome govoriš.

- Razum me nije ničemu naučio; sve što znam otkrilo mi je srce.

- Rijetko ćeš se pokajati zbog onoga što si prešutio, a veoma često ćeš se pokajati zbog onoga što si kazao, i još češće bi se kajao kada bi znao sve posljedice svojih riječi.

- Samo su dva izvora ljudskih poroka: lijenost i praznovjerje, i samo su dva dobročinitelja: rad i um.

- Sve sretne obitelji nalik su jedna na drugu, svaka nesretna, nesretna je na svoj način.

- U šahu, kao u životu, primjećujemo svoje greške tek kada se drugi njima okoriste.

- Uzrok mnogih nesreća leži na dnu vinske čaše.

- Većina muškaraca traži od svojih žena vrline kojih se oni sami ne pridržavaju.

- Vrijeme je da prestanemo čekati iznenadne darove života, sami treba da stvaramo život.

- Zadovoljstva bogataša stvaraju se suzama siromaha.

- Zloba ljudska uvijek polazi od nemoći.

- Znanje je tek onda znanje kad je stečeno naporom vlastite misli, a ne pamćenjem.


Atlantska cesta


Atlantska cesta je naziv za cestu koja povezuje gradove Molde i Kristiansund. Ovi gradovi se nalaze na fjordovima zapadne Norveške. Cesta je duga 8,3 km i prelazi preko Atlantskog okeana. Putovanje ovom cestom može biti opasno, ali je vrlo izazovno. Lukovi, biljni i životinjski svijet, spektakularna scenografija uz Atlantski okean za brojne posjetioce znači jedno od najljepših iskustava u životu.


Tvoj strah je njihova moć


Strah u kome svakodnevno živimo čini nas robovima. Strah od nemanja, gubitka posla, strah od računa, kredita i poreza za koje ne možemo da zaradimo i da živimo, ni uz kakvu platu. Strah od bolesti koji je usko povezan sa strahom od toga da li ćemo imati da platimo liječenje i lijekove, da li ćemo moći da pošaljemo djecu u školu ili će bit osuđena na život kakav im ne želimo. Strah od bahate države od koje zaista ne možemo da očekujemo bilo šta. Strah od zvona na vratima, pošte u sandučetu, zvonjave telefona.

Strah onih koje nemanje čini nesigurnim, onih koji vremenom izgube svaku želju i volju i postaju podložni zagovaraoci nepromjenljivosti, stekavši naviku na određenu količinu poznatog straha u čijim se okvirima preživljava. Voljeti lance sopstvenog ropstva, smatrati ih životnom datošću, božjom datošću, sudbinom, prirodnim redom stvari... pretvoriti strah u vrlinu. Ropstvo postaje obavezujuće i poželjno, društveni imperativ kome sami potčinjavamo one koji pokušavaju da se otrgnu. Postajemo najbolji čuvari onoga što nas uništava, što negira naše pravo na život.

Strah od slobode izjednačen je sa strahom od nepoznatog. Pri tome, sva odgovornost je samo na nama, svakom od nas pojedinačno. Strah je odličan marketing koji je kapitalizam apsolvirao. Malo religije, malo represije, malo demokratije, malo patriotizma i nacionalizma. Promućkano i servirano, toplo i hladno.

Vladimir Greblaher


Teatarski festival BIH FEDRA


Teatarski festival BiH FEDRA je najstariji teatarski festival u Bosni i Hercegovini. Prvi put je održan 1959. godine u Travniku. Narednih godina je održavan kao festival najboljih amaterskih predstava u BiH. Festival je održavan u raznim BiH gradovima da bi se tokom osamdesetih godina prošlog vijeka udomaćio u Bugojnu. Na 30. Festivalu amaterskih pozorišta BiH, Organizacioni odbor mijenja naziv Festivala u FEDRA - Festival dramskih amatera BiH. 

Festival se nije održavao od 1992. do 2006. godine, kada se u organizaciji KSC-a Bugojno uspješno obnavlja njegov rad pod nazivom „Teatarski festival BiH FEDRA“. Od tada se održava svake godine u Bugojnu. Partner u realizaciji Festivala je Teatar FEDRA Bugojno. Festival je uspostavio je saradnju sa sličnim festivalima u drugim državama s kojima povremeno razmjenjuje najbolje predstave.

54. Teatarski festival BiH FEDRA se održava u periodu od 13. do 20. jula 2026. godine.
Kao i svake godine, vrijedni teatarski entuzijasti kako iz Bugojna tako i iz cijele Bosne i Hercegovine, pripremili su sedmicu dana teatarske i umjetničke čarolije koja će predstaviti najbolja ovogodišnja dostignuća amaterske teatarske scene.

Stručni žiri ovogodišnjeg festivala su: Marko Misirača, Nedžad Ibrahimović, Senad Milanović.
Moderatorica okrugloh stolova je Senada Milanović.
Voditeljica FEDRINIH razgovora je Adrijana Gavrić.

Predstave koje će publika ove godine imati priliku gledati u takmičarskom dijelu su:

1. "Igra istine", koju izvodi Amaterska scena mladih Modriča.
Autor teksta: Vahid Duraković
Režija: Predrag Erletić
2. "Prvi put", koju izvodi BKC Gračanica.
Autor teksta: Vladimir B. Popović/kolektiv
Režija: Mirela Trepanić Grbešić
3. "Zaboravi Hollywood", koju izvodi Hrvatsko kazalište Travnik.
Autor teksta: Miro Gavran
Režija: Anto Bilić
4. "Kad smo bili u našim godinama", koju izvodi Teatar mladih BN Bijeljina.
Autor teksta: Marija Novaković
Režija: Marija Novaković
5. "Copacabana", koju izvodi Amatersko pozorište Neretva Konjic.
Autor teksta: Ajdin Tinjak
Režija: Ajdin Tinjak
6. "Slatko-kisela piletina", koju izvodi Reflex teatar Banja Luka.
Autor teksta: Igor Dodig
Režija: Igor Dodig
7. "Transibirska željeznica", koju izvodi DIS - Pozorište mladih Banja Luka.
Autor teksta: Ognjen Bogdanović
Režija: Ognjen Bogdanović


Pored predstava u takmičarskom dijelu programa, na festivalu će biti izvedeni i prateći sadržaji:

- Predstava "Draga Ulija - Ljubavna pisma s Otoka" - Dramska amaterska družina CUK-a Vodice, R Hrvatska,
- Predstava "Hoće l' nam trebat slova" - Teatr FEDRA Bugojno
- Predstava "Svjedok istine" - Studio teatar Zenica
- "Izložba grafika" - Peter Waldegg
- Promocija knjige "Monodrame" Vahida Durakovića
- Predstava za djecu "Gusar Pepa Mrvica" - DP Eko Art Bugojno
- Predstava za djecu "Čarobna šuma izgubljenih snova" - Dječija scena Teatra FEDRA Bugojno
- Okrugli stolovi, radionice i dr.