Artur Šopenhauer

Artur Šopenhauer (Arthur Schopenhauer) 1788. - 1860. istaknuti je njemački filozof-idealist, utemeljitelj metafizičkog pesimizma. Naglašavao je iluzornost ljudske sreće i neizbježnost patnje, uvjetovane voljom za životom, i njenom povezanošču sa nezadovoljstvom ukorijenjenim u svakom biću. Schopnehaurer vidi ovaj svijet kao najgori mogući. Prema njemu, kada bi bio još samo malo gori, ne bi uopće mogao postojati, tačnije opstajati. Utjehu i zaborav za ljudske patnje i užase on nalazi u umjetnosti, posebno muzici. U politici je bio vrlo konzervativan. Bio je protivnik demokratije. Nagovještavao je sumrak zapadne građanske kulture, bio je tužan i smrknut, neki ga smatraju cinikom.

Schopenhaueru se, polazeći od humanističkih ideala, može štošta prigovoriti, ali sigurno ne izuzetno dobro poznavanje ljudi, velika umnost i nesumnjiva lična moralnost. Njegova je nauka umnogome bliska budističkom svjetonazoru. Koliko god idealističkog i humanističkog svjetonazora čovjek imao, sigurno nije nerazumno razmisliti o Schopenhauerovim mislima i porukama, te u realnom životu biti oprezan i suzdržan. Njegova najpoznatija djela su: Svijet kao volja i predodžba (1819.) i O ženama (1851.)

MISLI

- Bogatstvo je nalik na morsku vodu; što je više pijemo, to smo žedniji.

- Čast je, objektivno gledano, mišljenje drugih o nama, a subjektivno, naš strah od tog mišljenja.

- Da bi se priznala tuđa vrijednost, treba imati vlastitu.

- Divljaci se uzajamno proždiru, a pitomi se uzajamno varaju.

- Društvenost spada u najopasnije sklonosti, budući da nas dovodi u dodir s ljudima od kojih je većina moralno hrđava a intelektualno tupa.

- Kao što je ljubav prema životu zapravo samo strah od smrti, tako se i društvenost ne zasniva na ljubavi prema društvu, nego na strahu od samoće.

- Ko je pametan, taj će u razgovoru manje misliti na ono o čemu govori, a više na onoga s kim razgovara. Ako tako bude činio, može biti uvjeren da neće reći ništa zbog čega bi se kasnije mogao kajati.

- Ko želi da se njegovoj riječi povjeruje, neka je izrekne hladno i bez strasti.

- Ljubomora se uvijek rađa s ljubavlju, ali ne umire uvijek s njom.

- Ljude u društvo tjera unutrašnja praznina i dosada. 

- Ako osjete da su nam potrebni, ljudi postaju obijesni i arogantni.

- Ljudi se hiljadu puta više trude da steknu materijalno nego duhovno bogatstvo, mada je sasvim sigurno, da našu sreću ćini ono što jesmo, a ne ono što imamo.

- Ono što znamo ima dvostruku vrijednost ako priznamo da ne znamo ono što ne znamo.

- Oženiti se znači svoja prava prepoloviti, a obaveze poduplati.

- Prijatelj svih nije ničiji prijatelj.

- Razum može zamijeniti gotovo svaki stupanj obrazovanja, ali obrazovanje ne može zamijeniti razum.

- Rijetko se nalazi ono što je pravo, a još rjeđe se cijeni.

- Sudbina miješa karte, a mi igramo.

- U starosti se čovjek bolje čuva od nesreće, a u mladosti je bolje podnosi.

- U svijetu uglavnom caruje zlo, a glavnu riječ ima glupost.

- Vjere su kao vatra: da bi svijetlile njima je potreban mrak.

- Vjerovanje i znanje odnosi se jedno prema drugome kao tasovi na vagi: koliko se jedan spusti, toliko se drugi digne.

- Zdravlje nadmašuje sva moguća dobra u tolikoj mjeri da je zdrav prosjak sretniji od bolesnog kralja.

- Zašto su obični ljudi tako društveni i prilagodljivi? Zato što lakše podnose druge nego sebe.

- Ne teži uman čovjek zadovoljstvu, nego nastoji izbjeći bol.

- Život nam nije dan da ga uživamo, nego da ga izdržimo.

- Najlakše se ruši sreća koja počiva na širokom temelju.

- Život, makar i dugovječan bio, prekratak je za ostvarenje velikih planova.

- Što manje vidimo, što se u užem krugu ljudi krećemo, što u manjim razmjerima djelujemo, to smo sretniji, pod uslovom da uspijevamo izbjeći dosadu.

- Ma koliko ljudi bili povezani prijateljstvima, ljubavlju i brakom, na kraju krajeva svaki je čovjek samo sebi iskreni prijatelj.

- Mudar čovjek, kad je to potrebno, smanjuje svoje potrebe da bi sačuvao isvoju slobodu.

- Pošto se prostaci ne mogu uzdići na razinu plemenitih ljudi, ne preostaje im drugo nego plemenite ljude nastojati povući na svoju razinu.

-Treba češće gledati na one kojima ide gore nego nama, nego na one kojima ide bolje.

- Svaki je dan jedan mali život, svako buđenje i ustajanje je jedno malo rođenje, svako svježe jutro je jedna mala mladost, a svako lijeganje i spavanje je jedna mala smrt.

- Većinom nas tek gubitak neke stvari poučava o njenoj vrijednosti.

- Uzaludno je nastojati mijenjati ljudsku individualnost.

- Što je čovjek savršeniji teže nalazi prijatelje, i veoma se raduje kada sretne nekog sličnog sebi.

- I u slučajevima velikog slaganja među ljudima česte su međusobne prolazne disharmonije uslijed različitosti trenutnog raspoloženja.

- Mudro je pokazivati se znancima i prijateljima u dužim vremenskim razmacima, jer vrijeme idealizuje sjećanje.

- Svako vidi drugoga u mjeri vlastitih duševnih značajki: prostak u boljima od sebe ne vidi ništa više od onog što postoji u njegovoj individualnosti, zato je za ljude viših sposobnosti bolje da se klonu prostijih od sebe.

- Ljudi, kao i djeca, postaju neučtivi kada smo prema njima previše popustljivi i ljubazni.

- Plemenite naravi često bivaju prevarene i zavedene od prostačke većine.

- Valja se brižljivo čuvati da o čovjeku s kojim smo se prvi puta sreli ne steknemo previše visoko mišljenje, jer se u većini slučajeva kasnije razočaramo.

- Kad se netko ponaša bezobzirno u malim stvarima, držeći samo do vlastite koristi i udobnosti, taj je sigurno bezobziran i u krupnim stvarima i zato ga se treba kloniti.

- Ljudi mijenjaju raspoloženje i ponašanje isto onako brzo, kako se mijenja njihov interes.

- Ljudi u pravilu nisu svjesni vlastitih nedostataka, ali zato odlično vide nedostatke drugih ljudi.

- Zbog urođenog egoizma ljudske naravi idealno prijateljstvo jedva da može postojati, ali tu i tamo ima međuljudskih odnosa s trunkom nečega takvog.

- Prijatelji kažu da su iskreni, a neprijatelji to sigurno jesu.

- Za napredovanje u društvu su najvažnija poznanstva i prijateljstva, stoga se ne smije  uznosit u odnosu na ljude nižih kvaliteta.

- Lako je ljude uvrijediti; stoga se treba uzdržavati od neumjesnih primjedbi u razgovoru.

- Da bi se mudro živjelo treba stalno imati na umu tok vremena i promjenjivost stvari.

- U ljudskom životu slučajnost igra tako veliku ulogu da nije mudro planirati suviše unaprijed.

- Mudar čovjek ni zbog čega ne upada u preveliko oduševljenje, ali ni u duboku tugu.

- Ljudska je sudbina općenito jadna i zla, ali to nipošto ne znači da ne treba izbjegavati zla koja se izbjeći mogu.

- Sve što se događa, događa se po nekoj nužnosti; svijest o tome može nam olakšati mirno podnošenje nesreća.

- Za loša djela se ispašta na onom svijetu, za gluposti na ovom.

- U svijetu uglavnom caruje zlo, a glavnu riječ ima glupost.

Najpoznatiji festivali na svijetu

Festival označava javni događaj ili seriju svečanosti koje se redovno održavaju u nekom gradu ili nekoj lokaciji, te je posvećena određenom aspektu umjetnosti i života. U prošlosti su festivali bili pretežno vjerskog karaktera (svetkovine), posvećeni određenom božanstvu. Vremenom su dobili i sekularni karakter pa tako danas imamo razne festivale kao što su pivski, muzički, filmski i druge. Sadržaj festivala ovisi o povodu, mjestu i vremenu. Može uključivati vjerske obrede, gozbe, izložbe, pozorišne i filmske predstave, odnosno sportska takmičenja. Sudionici festivalskih takmičenja često dobivaju prestižne festivalske nagrade.

Ovo su najpoznatijii festivali na svijetu koji imaju raznolike teme i organizaciju širom svijeta.

Karneval (Rio de Janeiro, Brazil) je najpoznatiji karneval na svijetu, na koji dolaze milioni posjetilaca iz Brazila i čitavog svijeta. Glavna atrakcija karnevala je spektakularna parada škola sambe, tokom koje ućesnici prolaze (sambadromom) karnevalskom pistom dugom 700 metara i takmiče se za najbolji kostim. To je jedan je od najvažnijih događaja u Brazilu. Rio je jedan od gradova koji se može pohvaliti s najljepšom plažom i najljepšim ženama. Karnevalska svečanost traje četiri dana, a datum održavanja svake godine je drukčiji. Obično se karneval održava u februaru, a  ponekad u martu.

Karneval (Venezia, Italija) se smatra najstarijim, ali i najprofinjenijim evropskim festivalom. Svake se godine održava u februaru, u Veneciji, talijanskom gradu bogate historije. Venecija je smještena na 118 otočića premrežena kanalima, koje povezuje oko 400 mostova i jedan je od najromantičnijih gradova svijeta. Krajem januara i početkom februara  postaje odredište miliona ljudi koji ovdje dolaze kako bi vidjeli svjetski poznate venecijanske maske. Pod maskama u vrijeme karnevala prestaje važnost vlastitog identiteta, spola, socijalnog položaja i svega onoga što otežava svakodnevnicu. Kako je čitav grad pod maskama iluzija je potpuna.

St. Patrick's day (Dublin, Irska) je irski nacionalni praznik, slavi se svugdje u svijetu. Zbog specifične historije Irci su se raselili širom svijeta, ali nisu zaboravili svoje tradicionalne običaje i proslave. Glavni grad Dublin od 16. do 19. marta postaje poprištem slavlja u kojem preko milion ljudi svih dobnih skupina danonoćno luduje na ulicama. Glavnu svečanost čini šarena i maskirana festivalska parada. Tu su još i teatarske skupine, muzičari, plesači i mnogi drugi koji doprinose ovom najvećem irskom spektaklu. Nakon petodnevnog lumpovanja i hektolitara ispijenog piva, festival završava velikim vatrometom.

Holi (Indija) je stari hinduistički festival koji je započeo svoju tradiciju u Indiji i Nepalu, a proširio se i na druge dijelove svijeta. Festival se održava kao proljetna proslava ljubavi, veselja i boja. Proslava započinje paljenjem Holike - vraga, nakon čega kreću pjesma i ples. Sljedećeg dana započinje rat bojama u kojem sudjeluju ljudi svih uzrasta, imovinskog statusa i drugih različitosti. Veselje i sukob odvija se na ulicama, parkovima i trgovima. Datum održavanja festivala u Indiji određuje se prema hinduističkom kalendaru te varira iz godine u godinu. Najčešće je u martu ili aprilu.

San Fermin (Pamplona, Španija) je festival koji je poznat po utrkama s bikovima. Hiljade turista svake godine dolazi u Pamplonu od 6. do 14. jula  kada se svako jutro tačno u 8 sati puštaju bikovi. Tada ulicama Pamplone Španci i njihovi gosti željni opasnosti i adrenalina trče zajedno s bikovima, bježeći pred njihovim rogovima i kopitama. U trci ne smiju učestovati osobe mlađe od 18 godina, a uprkos tome sto svake godine neko strada Pamplona je sve posjećenija. Svjetska slava ovog festivala i veliki broj stranih posjetioca koje prima svake godine usko su povezani s piscem Ernestom Hemingwayem i  njegovom knjigom  „Sunce takođe izlazi", u kojoj piše o ovom festivalu, kao i u izvještajima koje je napisao kao novinar. Bio je fasciniran kada je prvi put posjetio Pamolonu 1923. godine, a više puta se vraćao sve do 1959. godine.

La Tomatina (Buñol, Valencia, Španija) je festival koji se održava krajem avgusta u gradiću Buñolu u oblasti Valencie u Španiji. Desetine hiljada sudionika dolaze iz cijelog svijeta da se bore u bezopasnoj borbi u kojoj se na ulice baci više od stotinu tona zrelog paradajza. Mnogo kamiona dovozi paradajz u centar grada. Signal za početak borbe je pucanj topa i haos počinje. Borba je generalno svaki čovjek za sebe. Onima koji sudjeluju u ovom događaju preporučuje se da nose zaštitne naočare i rukavice. Negdje između sat ili dva borbe se završavaju i top ispaljuje još jednom kako bi signalizirao kraj. Festival La Tomatina zvanično je započeo 1945. godine prošlog vijeka. I tada se u Buñolu održavao festival, ali nije bilo gađanja paradajzom ni bilo čim drugim. Jedan od prisutnih je srušio tezgu s povrćem, a onda je nastao opšti metež i svi su se gađali povrćem. Situacija se smirila tek nakon intervencije policije. Narednih godina posjetioci festivala su počeli donositi paradajz iz svojih domova. Od 2013. godine ograničen je i broj ulaznica na ovaj Festival.

Oktoberfest (München, Njemačka) je festival piva i jedan od najvećih narodnih festivala na svijetu. Traje šesnaest dana, a održava se obično krajem septembra i početkom oktobra svake godine. Prvi Oktoberfest održan je 1810. godine na Theresienwiese u Münchenu . Svake godine ga posjeti preko šest miliona posjetilaca iz čitavog svijeta da bi konzumirali ogromne količine piva i uživali u raznolikim sadržajima.

Parada smrti (Meksiko) je jedan od najvećih religijskih festivala u Meksiku. Nastao je kombiniranjem starih astečkih i katoličkih običaja. Ljetne proslave u ime božice smrti pomiješali su s običajima dana Svih svetih te je tako nastao ovaj religijski festival. Ovaj praznik Meksikanci proslavljaju tri dana, od 31. oktobra do 2. novembra. Tih dana se porodice okupljaju oko grobova svojih bližnjih, kako bi se prisjećali svojih dragih osoba i kako bi im odali počast. Iako tema praznika jeste smrt, Meksikanci je posmatraju s pozitivne strane. Tokom obilježavanja ovog praznika organizuju se karnevali, zabave i raspoloženje je veselo. Ulice su pune povorki, pjesme i zabave. Karakteriziraju ih žive boje i veselje. Najpoznatiji simboli su kosturi i lubanje, koji su često prikazani na maštovitoj odjeći.

Yi Peng (Chiang Mai, Tajland) je festival lampiona. Održava se svake godine u sjevernom Tajlandu, obično u novembru, u noći punog mjeseca. Najmasovnija proslava je tradicionalno u mjestu Chiang Mai. Lampioni se prave od rižinog papira, a unutra se zapali svijeća ili krpica natopljena uljem čiji plamen obično stvori dovoljno toplog zraka koji lampionima omogućava da polete. Prije puštanja lampiona izgovori se molitva i zaželi želja, a mnogi vjeruju da lampioni odnose i sve njihove životne teškoće. Hiljade ljudi se okupi na jednom mjestu i istovremeno pusti lampione, stvarajući magičan prizor na noćnom nebu.

Festival leda (Harbin, Kina) je festival snježnih i ledenih skulptura, najveći takav na svijetu. Započinje krajem decembra i traje do kraja januara, ali  se može posjetiti i prije otvorenja i vidjeti na koji se način skulpture izgrađuju. Posebno su dojmljive noćne slike festivala na kojima se prikazuje ledeni grad, osvijetljen raznim bojama koje dodatno pojačavaju dojam ionako prekrasnih ledenih skulptura. Osim skulptura, u gradu za vrijeme festivala nastaju i ledeni tobogani, klizališta i historijske znamenitosti. Skulpture historijskih građevina i spomenika različitih svjetskih kultura obnavljaju se i nadodaju svake godine te su najveća atrakcija tog festivala. U gradu se održavaju i razne rekreativne i sportske aktivnosti. Svake se godine odvija i utrka u ledenom plivanju u kojem ućestvuju entuzijasti iz cijelog svijeta, podijeljeni u dobne kategorije, slobodnim stilom u 25 metara dugom bazenu.

Gabrijel Jurkić

Gabrijel Jurkić (1886. Livno - 1974 Livno), je BiH likovni umjetnik i jedan od najznačajnijih impresionista u BiH. Učio je slikarstvo u privatnoj školi Čikoša i Crnčića (1906/07) i Privremenoj višoj školi za umjetnosti (1907-08) u Zagrebu, a zatim na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču kod Aloisa Deluga (1908-09). Akademiju likovnih umjetnosti završava u Sarajevu, gdje ima niz velikih i uspješnih izložbi. Uz njegovu veliku izložbu u Sarajevu (1911)., koja je nešto kasnije bila prenesena i u Zagreb, veže se i svojevrstan rekord domaće likovne kritike - 50 napisa objavljenih u sarajevskoj i zagrebačkoj štampi.

Gabrijel Jurkić je dugo vremena važio kao miljenik likovne kritike svog vremena, posebno između dva svjetska rata. Njegov impresionistički izraz je svjedočio o ljepoti livanjskih krajeva, koji su na njegovim slikama uvijek imali nešto svečarsko, posebno i božansko. Najčešće teme Jurkićevih radova bili su motivi iz livanjskog kraja, kao i portreti žena iz najužeg kruga njegove porodice: njegove majke i supruge Štefice. Istaknuti je majstor pejzaža. Vrlo rano došao je do svojevrsne pointilističke manire, tehnike pomoću koje je naslikao jedno od svojih najpoznatijih djela Vila naroda moga. Posljednjih 20-ak godina života sa suprugom se povlači u Livno, gdje stvara u okrilju Franjevačkog samostana Gorica.