Karl Jung

Karl Jung (Carl Gustav Jung) je rođen 26. jula 1875. godine u malom Švicarskom selu Kessewilu. Pohađao je internat u Baselu, potom je upisao studij medicine na Univerzitetu u Baselu, iako mu je prvi izbor bila arheologija. Studirajući pod mentorstvom poznatog neurologa Krafft-Ebinga, odlučio je slijediti svoju karijeru u psihijatriji. Diplomiravši, zaposlio se u klinici za mentalne bolesti Burghoeltzli u Zurichu, kojom je upravljao Eugene Bleuler, stručnjak za šizofreniju, koji je i prvi imenovao tu bolest. 

Godine 1903. oženio se Emmom Rauschenbach. Jung je predavao na Univerzitetu u Zurichu, te vodio privatnu psihijatrijsku praksu. Freuda, kojega je posebno poštovao, upoznao je 1907. godine u Beču. Premda su neko vrijeme bili bliski prijatelji, Jung nikada nije posve prihvatio Freudovu teoriju. Njihov je odnos narušen 1909. godine tokom boravka u Sjedinjenim Američkim Državama, kada je Freud izrazio bojazan od narušavanja vlastitog ugleda, zbog Jungove intelektualne nadmoći i dubine uvida. 

Razdoblje Prvog svjetskog rata bilo je za Junga bolno razdoblje preispitivanja vlastite duše. Međutim, u to je doba začeta jedna od najzanimljivijih teorija ličnosti, koja je označila prekretnicu u promišljanjima o ljudskoj psihi. Nakon rata Jung je mnogo putovao, istražujući predaje historiju, običaje i obrede afričkih, američkih i indijskih plemena. Povukao se 1946. godine, a 1955. godine nakon smrti njegove supruge Emme, prekinuo je sve javne nastupe. Umro je u Zurichu, 6. juna 1961. Godine.

Osnove Jungove psihologije

Jung je svoju tezu psihoanalize razvijao nakon raskida s Freudom, praktično do kraja života. Jungov model psihe uključuje nekoliko glavnih sastavnica:

Lično nesvjesno ili skladište poriva, frustracija, strepnji i želja pojedinca.

Kolektivno nesvjesno ili rezervoar nesvjesnih sadržaja nastao tokom ljudske evolucije.

Teorija psiholoških tipova

Najveći Jungov doprinos psihologiji svjesnog uma je ostvaren u njegovom radu o psihološkim tipovima ljudi. Pokušaj klasifikacije ljudskih bića prema tipovima ima svoju dugu historiju. Prošlo je skoro dvije hiljade godina otkako je grčki ljekar Galen pokušao da prepozna četiri osnovne urođene razlike u čovjekovom temparamentu i da ih opiše kroz psihološku prirodu kao: 

- sangvinik ili pun nade

- flegmatik ili ravnodušan

- kolerik ili žustar, vatreni

- melanholik ili potišten, turoban

Jungova podjela na ekstrovertne i introvertne je široko prihvaćena. Ona razlikuje dva različita stava prema životu, dva modela ponašanja.

Introvertan tip ličnosti koji je preokupiran vlastitim subjektivnim svijetom, povlači se iz vanjskog svijeta, nije komunikativan ni druželjubiv, preosjetljiv je, vrlo emotivan. Svoja osjećanja skriva i kontroliše, u odnosu s ljudima je uzdržan, zatvoren, ima dobru samokontrolu. U zavisnosti od toga koja je psihička funkcija kod konkretne ličnosti razvijena, neko može biti misaoni, intuitivni, čulni i opažajni introvertan tip.

Ekstrovertan tip ličnosti karakteriše interesovanje za ljude i stvari oko sebe. Ovaj tip je motivisan vanjskim faktorima i mnogo utiče na okolinu, društven je i sigurno se osjeća u svakom okruženju. Ekstrovertna zrela osoba je društvena, upoznaje druge i interesuje se za nešto ili za svašta. Voli da organizuje skupove, grupe, zabave i obično je aktivna na opšte zadovoljstvo. To je tip osobe koji čuva posao i društveni život. Najbolje rezultate daju radeći s drugima.

MISLI

- Ništa po čovjeka nije gore nego da bude potpuno shvaćen.

- Zdrav čovjek ne muči druge. Oni koji su mučeni po principu se pretvaraju u mučitelje.

- Sve što nas iritira kod drugih može nas dovesti do shvaćanja nas samih.

- Tvoja vizija će postati jasna tek kada pogledaš u svoje srce. Ko gleda izvan svog srca -sanja. Ko gleda unutar svog srca - budi se.

- Osuda ne oslobađa, već guši.

- Ako čovjek ne razumije drugu osobu, on će težiti da je smatra budalom.

- Ako postoji bilo što što bismo željeli da promijenimo u našem djetetu, prvo bismo trebali ispitati i vidjeti, da to nije nešto što trebamo promijeniti u nama samima.

- Žalosna je istina da se čovjekov život istinski sastoji od sklopa nepomirljivih suprotnosti: dana i noći, rođenja i smrti, sreće i nesreće, dobra i zla. Mi čak nismo ni sigurni da će jedna prevagnuti nad drugom, da će dobro nadvladati zlo, a radost suzbiti patnju.

- Život, takozvani je kratka epizoda između dvije velike misterije koje su u biti jedna.

- Psihoterapeutu, stari čovjek koji ne može reći zbogom životu, izgleda nemoćan i boležljiv kao i mladi čovjek koji se boji prigrliti život.

- Ne vjerujem u Boga. Znam da Bog postoji.

- Za potpuno osvješćenje je neophodan bol.

- Susret dvije ličnosti je kao kontakt dvije hemijske supstance: ukoliko postoji ikakva reakcija, obje se mjenjaju.

- Ja nisam ono što mi se dogodilo, ja sam ono što izaberem da postanem.

- Poznavanje sopstvene mračne strane najbolji je metod razumijevanja mračnih strana drugih ljudi.

- Usamljenost ne znači nemati druge ljude oko sebe, nego ne biti u stanju da sa njima komuniciramo o stvarima koje se nama čine važnim, ili vjerovati u nešto što drugi ljudi smatraju nedopustivim.

- Dok ne osvjestite podsvjesno, ono će upravljati vašim životom, a vi ćete ga zvati sudbinom.

- Privilegija života je da postanete ono što ste zaista.

- Najstrašnije iskustvo je prihvatiti sebe u potpunosti.

- Ne postaje se prosvijetljen zamišljanjem svjetla, već osvjetljavanjem mraka.

- Ne možemo ništa promijeniti, dok ga ne prihvatimo.

- Niko ne može da padne tako nisko ukoliko nema veliku dubinu.

- Gdje vlada ljubav, nema volje za vladanjem, a gdje vlada moć, nedostaje ljubavi. 

- Cipela koja odgovara jednom stopalu, žulja drugo. Nema recepta za život koji bi svima podjednako odgovarao.

- Misliti je teško; zbog toga većina ljudi sudi.

- Ono čemu se opireš, opstaje.