Hegel

Georg Wilhelm Friedrich Hegel (Stuttgart, 27. avgusta 1770. - Berlin 14. novembra 1831.) je njemački filozof i jedan od predstavnika Njemačkog idealizma. Rođen je u Štutgartu, a studirao je teologiju i filozofiju. Bio je profesor na univerzitetu u Jeni, direktor gimnazije u Nirnbergu i profesor na univerzitetu u Berlinu. Imao je enciklopedijsko znanje i veliki uticaj na duhovni život njemačke i deset godina nakon smrti. On je izgradio jedan od najvećih filozofskih sistema. Hegelovi nasljednici se dijele na desničarske Hegelijance (koji poštuju ortodoksna Hegelova učenja), i liberalnije ljevičarske mlade Hegelijance od kojih su najpoznatiji Karl Marx i Friedrich Engels.

MISLI

- Bolje je boriti se i izgubiti bitku, nego nikada se ne boriti.

- Historija ima tendenciju da se ponavlja: prvi puta kao tragedija, drugi puta kao

farsa.

- Ko želi nešto veliko, taj se mora znati odricati. Ko želi sve, taj zapravo ne želi i ne postiže ništa.

- Snaga velikih karaktera je upravo u tome da ne biraju, nego su po svom biću ono što hoće i ono što rade.

- Ko razborito gleda svijet, toga i svijet gleda razborito.

- Poslušnost je početak svake mudrosti.

- Prava je budala čovjek kome traže njegovo iskreno mišljenje, i on im ga daje.

- Prirodno pravo je sloboda, a dalje određenje istog je jednakost pred zakonom.

- Poznavati svoje granice znači umjeti žrtvovati se.

- Prijateljstvo može postojati samo medju onima koji su po moći jednaki.

- Rane duha zacjeljuju, a njihovi ožiljci ne ostaju.

- Sve je ovdje za trošenje.

- Čovjek je uvijek sam.

- Čovjek mora da zna da se smrt s njim ne šali.