Lucije Anej Seneka (4. p. n. e. - 65. n. e.) je bio
rimski stoički filozof. Bio je odgojitelj i savjetnik cara Nerona, te
jedan od najznačajnijih predstavnika rimske stoičke filozofije. Njegovo
najpoznatije djelo su spisi Pisma o moralu Luciliusu (Epistulae
Morales ad Lucilium), odnosno Pisma
prijatelju. Filozofiju shvata kao etičko istraživanje vrlina za
postizanje umjerenog života u skladu s prirodom. Na osnovi građe iz grč.
tragedija, pisao je komade o tragičnim posljedicama djelovanja ljudskih
strasti. Njegova je filozofija imala znatan uticaj na javni život Rima i
njegovu književnost tog vremena, ali i u kasnijim vijekovima ne samo
rimske već i evropske književnosti uopšte.
MISLI
- Siromaštvo koje je u skladu sa zakonom prirode je veliko bogatstvo. A znaš li koje nam granice postavlja ovaj zakon prirode? Ne gladovati, ne biti žedan, ne nazepsti. Da glad i žeđ odagnaš nije ti potrebno opsjedati vrata oholih ljudi ni strogu namrštenost niti, naprotiv, sramotnu blagost podnositi, nije ti potrebno na more kročiti niti u vojni pohod krenuti; ono što priroda zahtijeva na dohvat je ruke i pripravno. A za suvišno se ljudi znoje. To je ono što nam togu izlizuje, što nas prinuđuje da starimo pod vojničkim šatorom, što nas tjera na strane obale. Ono što je dovoljno nalazi nam se pri ruci.
- Mnogi se ljudi žalosno kolebaju između straha od smrti i životnih muka te živjeti ne žele, umrijeti ne znaju. Stoga učini sebi život ugodnim tako da odbaciš svu brigu za njim. Nijedno dobro ne koristi onome tko ga posjeduje ako nije spreman na to da ga izgubi.
- Čovjek je nesretan onoliko koliko misli da jeste.
- Sve što je usitnjeno do praha, postaje nejasno.
- Bolje je češće upotrijebiti uši nego jezik.
- Bolje je naučiti nepotrebno, nego ništa.
- Između ostalih nevolja, glupost ima i ovu
osobinu, uvijek se ponavlja.
- Kad čovjek umije da bude zadovoljan sobom, zadovoljan je i svim ljudima.
- Koliko god sam puta zašao među ljude uvijek sam
osjetio da sam ponešto izgubio
od svoje ličnosti.
- Mi se ženimo po nagonu, a razvodimo po razumu.
- Ne bojimo se smrti, nego razmišljanja o smrti.
- Nemoj dozvoliti jeziku da grmi ako ti snaga šapuće.
- Nigdje nije ko je svugdje.
- Nije siromašan onaj ko ima malo, nego onaj ko želi više.
- Nije važno koliko knjiga imaš, već koliko dobrih.
- Ništa nije žalosnije od starca
opterećenog godinama, koji osim svoje starosti, nema drugog dokaza da je
živio.
- Novac te neće učiniti božanstvom jer ono
nema novca.
- Onaj ko učini dobro djelo, neka ćuti; onaj ko ga
prima, neka priča.
- Poroci se nauče i bez učitelja.
- Porok ne stvara vrijeme, nego čovjek.
- Prijatelje sreća stvara a nesreća provjerava.
- Svaki čovjek krije u sebi želje
kraljeva. On bi htio da može svašta protiv drugoga, a da drugi ne može ništa
protiv njega.
- Šta hoćeš da drugi prešute prvo prešuti sam.
- Teško je držati se mjere u onome što si našao da je dobro.
- Tuđe mane su nam pred očima, naše su nam na
leđima!
- Uporna dobrota pobjeđuje i najgore srce.
- Velika je stvar znati pravo vrijeme govora i šutnje.
- Vladati nad sobom najveća je vlast.
- Vrijeme otkriva istinu.
- Zloba sama ispije najveći dio svoga otrova.