Artur Šopenhauer

Artur Šopenhauer (Arthur Schopenhauer) 1788. - 1860. istaknuti je njemački filozof-idealist, utemeljitelj metafizičkog pesimizma. Naglašavao je iluzornost ljudske sreće i neizbježnost patnje, uvjetovane voljom za životom, i njenom povezanošču sa nezadovoljstvom ukorijenjenim u svakom biću. Schopnehaurer vidi ovaj svijet kao najgori mogući. Prema njemu, kada bi bio još samo malo gori, ne bi uopće mogao postojati, tačnije opstajati. Utjehu i zaborav za ljudske patnje i užase on nalazi u umjetnosti, posebno muzici. U politici je bio vrlo konzervativan. Bio je protivnik demokratije. Nagovještavao je sumrak zapadne građanske kulture, bio je tužan i smrknut, neki ga smatraju cinikom.

Schopenhaueru se, polazeći od humanističkih ideala, može štošta prigovoriti, ali sigurno ne izuzetno dobro poznavanje ljudi, velika umnost i nesumnjiva lična moralnost. Njegova je nauka umnogome bliska budističkom svjetonazoru. Koliko god idealističkog i humanističkog svjetonazora čovjek imao, sigurno nije nerazumno razmisliti o Schopenhauerovim mislima i porukama, te u realnom životu biti oprezan i suzdržan. Njegova najpoznatija djela su: Svijet kao volja i predodžba (1819.) i O ženama (1851.)

MISLI

- Bogatstvo je nalik na morsku vodu; što je više pijemo, to smo žedniji.

- Čast je, objektivno gledano, mišljenje drugih o nama, a subjektivno, naš strah od tog mišljenja.

- Da bi se priznala tuđa vrijednost, treba imati vlastitu.

- Divljaci se uzajamno proždiru, a pitomi se uzajamno varaju.

- Društvenost spada u najopasnije sklonosti, budući da nas dovodi u dodir s ljudima od kojih je većina moralno hrđava a intelektualno tupa.

- Kao što je ljubav prema životu zapravo samo strah od smrti, tako se i društvenost ne zasniva na ljubavi prema društvu, nego na strahu od samoće.

- Ko je pametan, taj će u razgovoru manje misliti na ono o čemu govori, a više na onoga s kim razgovara. Ako tako bude činio, može biti uvjeren da neće reći ništa zbog čega bi se kasnije mogao kajati.

- Ko želi da se njegovoj riječi povjeruje, neka je izrekne hladno i bez strasti.

- Ljubomora se uvijek rađa s ljubavlju, ali ne umire uvijek s njom.

- Ljude u društvo tjera unutrašnja praznina i dosada. 

- Ako osjete da su nam potrebni, ljudi postaju obijesni i arogantni.

- Ljudi se hiljadu puta više trude da steknu materijalno nego duhovno bogatstvo, mada je sasvim sigurno, da našu sreću ćini ono što jesmo, a ne ono što imamo.

- Ono što znamo ima dvostruku vrijednost ako priznamo da ne znamo ono što ne znamo.

- Oženiti se znači svoja prava prepoloviti, a obaveze poduplati.

- Prijatelj svih nije ničiji prijatelj.

- Razum može zamijeniti gotovo svaki stupanj obrazovanja, ali obrazovanje ne može zamijeniti razum.

- Rijetko se nalazi ono što je pravo, a još rjeđe se cijeni.

- Sudbina miješa karte, a mi igramo.

- U starosti se čovjek bolje čuva od nesreće, a u mladosti je bolje podnosi.

- U svijetu uglavnom caruje zlo, a glavnu riječ ima glupost.

- Vjere su kao vatra: da bi svijetlile njima je potreban mrak.

- Vjerovanje i znanje odnosi se jedno prema drugome kao tasovi na vagi: koliko se jedan spusti, toliko se drugi digne.

- Zdravlje nadmašuje sva moguća dobra u tolikoj mjeri da je zdrav prosjak sretniji od bolesnog kralja.

- Zašto su obični ljudi tako društveni i prilagodljivi? Zato što lakše podnose druge nego sebe.

- Ne teži uman čovjek zadovoljstvu, nego nastoji izbjeći bol.

- Život nam nije dan da ga uživamo, nego da ga izdržimo.

- Najlakše se ruši sreća koja počiva na širokom temelju.

- Život, makar i dugovječan bio, prekratak je za ostvarenje velikih planova.

- Što manje vidimo, što se u užem krugu ljudi krećemo, što u manjim razmjerima djelujemo, to smo sretniji, pod uslovom da uspijevamo izbjeći dosadu.

- Ma koliko ljudi bili povezani prijateljstvima, ljubavlju i brakom, na kraju krajeva svaki je čovjek samo sebi iskreni prijatelj.

- Mudar čovjek, kad je to potrebno, smanjuje svoje potrebe da bi sačuvao isvoju slobodu.

- Pošto se prostaci ne mogu uzdići na razinu plemenitih ljudi, ne preostaje im drugo nego plemenite ljude nastojati povući na svoju razinu.

-Treba češće gledati na one kojima ide gore nego nama, nego na one kojima ide bolje.

- Svaki je dan jedan mali život, svako buđenje i ustajanje je jedno malo rođenje, svako svježe jutro je jedna mala mladost, a svako lijeganje i spavanje je jedna mala smrt.

- Većinom nas tek gubitak neke stvari poučava o njenoj vrijednosti.

- Uzaludno je nastojati mijenjati ljudsku individualnost.

- Što je čovjek savršeniji teže nalazi prijatelje, i veoma se raduje kada sretne nekog sličnog sebi.

- I u slučajevima velikog slaganja među ljudima česte su međusobne prolazne disharmonije uslijed različitosti trenutnog raspoloženja.

- Mudro je pokazivati se znancima i prijateljima u dužim vremenskim razmacima, jer vrijeme idealizuje sjećanje.

- Svako vidi drugoga u mjeri vlastitih duševnih značajki: prostak u boljima od sebe ne vidi ništa više od onog što postoji u njegovoj individualnosti, zato je za ljude viših sposobnosti bolje da se klonu prostijih od sebe.

- Ljudi, kao i djeca, postaju neučtivi kada smo prema njima previše popustljivi i ljubazni.

- Plemenite naravi često bivaju prevarene i zavedene od prostačke većine.

- Valja se brižljivo čuvati da o čovjeku s kojim smo se prvi puta sreli ne steknemo previše visoko mišljenje, jer se u većini slučajeva kasnije razočaramo.

- Kad se netko ponaša bezobzirno u malim stvarima, držeći samo do vlastite koristi i udobnosti, taj je sigurno bezobziran i u krupnim stvarima i zato ga se treba kloniti.

- Ljudi mijenjaju raspoloženje i ponašanje isto onako brzo, kako se mijenja njihov interes.

- Ljudi u pravilu nisu svjesni vlastitih nedostataka, ali zato odlično vide nedostatke drugih ljudi.

- Zbog urođenog egoizma ljudske naravi idealno prijateljstvo jedva da može postojati, ali tu i tamo ima međuljudskih odnosa s trunkom nečega takvog.

- Prijatelji kažu da su iskreni, a neprijatelji to sigurno jesu.

- Za napredovanje u društvu su najvažnija poznanstva i prijateljstva, stoga se ne smije  uznosit u odnosu na ljude nižih kvaliteta.

- Lako je ljude uvrijediti; stoga se treba uzdržavati od neumjesnih primjedbi u razgovoru.

- Da bi se mudro živjelo treba stalno imati na umu tok vremena i promjenjivost stvari.

- U ljudskom životu slučajnost igra tako veliku ulogu da nije mudro planirati suviše unaprijed.

- Mudar čovjek ni zbog čega ne upada u preveliko oduševljenje, ali ni u duboku tugu.

- Ljudska je sudbina općenito jadna i zla, ali to nipošto ne znači da ne treba izbjegavati zla koja se izbjeći mogu.

- Sve što se događa, događa se po nekoj nužnosti; svijest o tome može nam olakšati mirno podnošenje nesreća.

- Za loša djela se ispašta na onom svijetu, za gluposti na ovom.

- U svijetu uglavnom caruje zlo, a glavnu riječ ima glupost.