Guernica - Pablo Pikaso

Guernica je slika Pabla Picassa iz 1937. godine, koja je inspirisana događajem iz Španskog građanskog rata (1936.-1939.). To je remek djelo koje je izlagano širom svijeta, postajući poznato i široko prihvaćeno kao vječiti podsjetnik ratnih tragedija, antiratni simbol i oličenje mira.

U martu 1937. godine Francovi nacistički saveznici (njemački luftwafe) su izveli katastrofalno nasumično bombardiranje gradića Guernice u kojem su stradali samo nedužni civili. U protestu protiv ovog neljudskog čina Picasso je naslikao „Guernicu“. Slika je urađena za veliku svjetsku izložbu u Parizu 1937. godine, na kojoj su dominirala alegorijska djela nacističke i sovjetske propagande. Slika je figurativna interpretacija bombardovanja Guernice, nekadašnje prijestonice Baska u sjevernoj Španiji. Skoro je lišena boja i sastoji se samo od nekoliko sivih tonova. Kolažna konstrukcija je data u ravnim isječcima, ograničenim na crno, bijelo i sivo, koji su naslagani jedan preko drugog. Na taj način se naglašava bol, patnja, stradanje.

Picasso je odbijao da smjesti ovu sliku u Španiju sve dok se u njoj ponovno ne uspostavi  demokratska vlast. Slika je 19 godina putovala svijetom i postala "platno o kojem se najviše govorilo", izazivajući debate o političkim namjerama, kulturnom značenju i estetskim vrijednostima. 1958. godine posuđena je Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku. Tek 1981. godine, nakon svrgavanja fašističke uprave, slika je izložena u Madridu gdje se nalazi i danas. Slika je primjer Picassova uvjerenja kako je slikarima povjerena historijska zadaća da pripomognu oblikovati demokratsku građansku svijest.

Ispred ulaza u Savjet Bezbjednosti UN-a, u New Yorku se nalazi tapiserija koja je reprodukcija Guernice. Pablo Pikaso je značenje ove slike uzdigao do opšte osude ratnog ludila. Tako je slika postala proročanska vizija propasti koja čovječanstvu još uvijek prijeti.