Izložba radova - Tko sam ja

U Umjetničkoj galeriji KSC-a, u Bugojnu je dana 23.11. 2019. godine upriličena izložba radova pod nazivom „(T)ko sam ja“. Autori ove izložbe su likovni stvaraoci Husein Šljivo i Saliha Hajrić. Ova izložba predstavlja kombinaciju njihovih dviju samostalnih izložbi koje su imali u prethodnom periodu. Upravo ta činjenica ovoj zajedničkoj izložbi daje veoma zanimljiv pogled i značaj. U osvrtu na ovu izložbu Vahid Duraković je napisao:

„Ni ljepota više nije ljepota, a ni moral više nije moral“

Kombinirajući izdate rodne listove s lokalnim, regionalnim, nacionalnim i državnim simbolima Šljive Huseina sa začudnim maskama Salihe Hajrić, autori izrežiranom konceptualnom formom propituju i istražuju put do svog JA, put do svog identiteta, put do svog bića takvog kakvo jest. A kakvo jest, teško je naći odgovor kao i na bezbroj pitanja u savremenom bh društvu.

U složenom etno-nacionalnom bosanskom habitusu pitanje identiteta dominira u društveno-političkoj praksi u posljednjih trideset godina i predstavlja ključni problem za postizanje afirmativnog društveno-političkog konsenzusa, što Šljivo sjajno ilustrira grbovima i zastavama koje se kalame na njegov rodni list. Diskurzivnim odnosom prema povijesti političke elite u Bosni i Hercegovini mitologiziraju nacionalnu prošlost da bi homogenizirali „svoje stado“ radi zadržavanja vlasti. U procesu homogenizacije veliki značaj se posvećuje nacionalnim simbolima. Personificiranje nacionalnih zajednica putem partikularnih simbola, zanemarujući sveukupnost života i specifičnost historijskog habitusa bosanskohercegovačkog čovjeka, predstavlja formalno-pravno i duhovno nasilje nad bosanskim identitetom. Svođenje ljudskog identiteta na religijsku i etno paradigmu je postala dominantna praksa etno-nacionalnih političkih elita. Koristeći „etno-intelektualce“ i „halal-intelektualce“, koje odlikuje spremnost na podaništvo etno-nacionalnim nomenklaturama, političke elite retrogradnim i anahronim djelovanjem nastoje da sve što ima veze s bosanskim bićem i bosanskim duhom unište stvarajući nove anahrone identitete, koji odvojeni od svoje suštine, poput mumije lebde u nacionalističkom bosanskom vazduhu.

Hajrić u svom pojašnjenju koncepta rada naglašava da je Maska koju stvara „put čišćenja i obraćanja, kao i novog početka rađanja, započeti sam od sebe, priznati sebi istinu o sebi, prihvatiti sebe.“ Zanimljivo je da Hajrić koristi inverzni put do same sebe jer je put do sebe „trasiran“ odbacivanjem svih maski koje koristimo u različitim javnim istupima. Odbacivanjem „trasiranog“ puta do sebe, Hajrić nam plastično ukazuje da čovjek više nije u stanju da skine sve svoje maske te traga za maskom koja bi bila najbliža ljudskoj suštini, nama takvima kakvi jesmo. Analizom struktura i oblika Hajrićevih maski, vidljivo je da ljudsko lice predstavlja samo pozadinu maske, a na njenoj površini dominira nesklad i konfuznost, odnosno neartikulisanost. Tim konceptom Hajrić postavlja pitanje sama sebi a i svima nama: Da li je čovjek u tolikoj mjeri izobličio svoje lice, da je na njemu više nemoguće prepoznati istinu? Odnosno, da li je istina moguća još samo u umjetnosti, ili je i ta umjetnost samo još jedna maska istine. Ako usporedimo skulpture „Dorifor“, kao oličenje muške ljepote, i „Miloske Venere“, kao oličenje ženske ljepote, iz antičkog perioda s maskama-skulpturama Salihe Hajrić, uočit ćemo svu zbunjenost i izgubljenost savremenog čovjeka u tom postmodernističkom pluralizmu vrijednosti. Ni ljepota više nije ljepota, a ni moral više nije moral.

Nastajući iz dvije samostalne izložbe u novom konceptu, izložba „Identitet & Maske“, Salihe Hajrić i Šljive Huseina predstavlja novu vrijednost koja je suptilnija, sugestivnija i likovno mnogo bolje artikulisana od realiziranih pojedinačnih izložbi.

O autorima:

Husein Šljivo je rođen u Prozoru 02.01.1977. godine, sa stalnim boravištem u Bugojnu. Završio je Pedagošku Akademiju na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru gdje je stekao diplomu nastavnik likovnog odgoja 2001. godine. Sedam godina kasnije (2008) završava nastavnički fakultet, gdje je stekao zvanje profesor likovne kulture - diplomirani grafičar. 2019 godine je magistrirao na Nastavničkom fakultetu u Mostaru i time stiče zvanje magistar likovnih umjetnosti u edukaciji. Radi kao nastavnik i profesor likovne kulture. Ovo mu je deseta samostalna izložba. Iza sebe ima oko 200 kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Boravio je na više likovnih kolonija (Bugojno, Konjic, Brčko, Beograd). Realizirao je likovne kolonije u Prozoru i Dane fotografije Bosne i Hercegovine. Dobitnik je nekoliko nagrada. Član je više likovnih udruženja iz BIH, Srbije, Njemačke.

Saliha Hajrić je rođena 26. septembra 1994. godine u Bugojnu, Bosna i Hercegovina. Srednju školu primijenjenih umjetnosti završila u Sarajevu. Akademiju likovnih umjetnosti upisuje u Sarajevu 2013. godine a diplomira na nastavničkom odsjeku 2016., te iste upisuje drugi ciklus studija pod vodstvom mentora prof. Mirsada Šehića. Članica udruženja likovnih umjetnika Skopaljske doline (ULUSD) Bugojno. Izlagala je na više kolektivnih izložbi, a prvu samostalnu izložbu imala je u martu 2019. godine. Dobitnica Grand-prix na 15. Bugojanskom likovnom bijenalu.