Gustav Klimt

Rođen je 14. jula 1862. u bečkom predgrađu Baumgartenu. Gustav, koji je svoju darovitost pokazao još u Visokoj školi za umjetnost i posao, dobivao je narudžbe za ukrašavanje velikih javnih zgrada koje su se gradile tokom 1880-ih i 1890-ih godina. U saradnji s bratom i umjetnikom Frankom Mačom osnovao je podružnicu Klimt-Mač i dobivao gotovo sve važnije poslove, kao što su oslikavanja znamenitih bečkih spomenika, zgrada bečke secesije, Palata Stoklet u Briselu.

Godine 1897. grupa umjetnika koja je željela na moderniji i pustolovniji način stvarati svoja djela, osnovala je secesiju, a Klimt je postao prvim predsjednikom. Njegove dekoracije počele su izazivati oštre kritike konzervativnog Beča, ali je on slikanjem veličanstvenih portreta žena iz otmjenog društva mogao dovoljno ugodno živjeti, oslobođen narudžbi.

Život Gustava Klimta podudara se sa zlatnim dobom Beča s kraja vijeka. Bilo je to vrijeme umjetničke obnove i umjetničkog bunta te rađanje modernizma. Nova umjetnost, art nouveau, donosi svoje samosvjesne i dekadentne pravce u slikarstvu i literaturi, kroz koje se provlačila snažna opčinjenost erotikom. Bio je to Frojdov Beč, koji je izvana još bio u duhu viktorijanskog morala, ali neobuzdano ponašanje bila je glavna tema dana. Bečka zanesenost erotikom našla je u Klimtu velikog pristalicu. Ni jedan drugi umjetnik nije tako slavio Erosa, a iznad svega žene, kao muze vampa i konačnog ispunjenja svrhe života.
Njegovo slikarstvo ispunjeno je naturalističkim prikazima erotskog i težnjom da platna ispuni sjajnim zamršenim dekoracijama. U njegovim najpoznatijim radovima, kao što je Poljubac, osjećaji i dekorativna prekomjernost sjedinjeni su na veličanstveni način. Umro je u Beču 6. februara 1918. godine.

Poznatija djela:

Poljubac

Adele Bloch-Bauer

Drvo života

 Cvijetna bašta

                                                          

 Elizabete Bahofen-Eht