Bugojno

Historija Bugojna se veže za Skopaljsku dolinu, koja je prvi put spomenuta u Povelji ugarskog kralja Bele IV 1244. godine. Ime je dobila po staroj župi Uskoplje, koja se proteže od Gornjeg Vakufa do Donjeg Vakufa, koji su se tada nazivali Gornje i Donje Skoplje. Župa Uskoplje je dobila ime po fizičkom izgledu. Uska riječna dolina duga 27 kilometara i široka 2 kilometra, nazvana je "Usko Polje", te se kasnije naziva Uskoplje.

Najraniji pronalasci, koji svjedoče o postojanju neke vrste naselja u ovim krajevima datiraju čak do 3000 godine prije nove ere. Pronađeni su ostaci naselja Ilirskog plemena Sardeti na Gomilama kod sela Karadže. "Ad Matricem" je Rimski naziv vojničke utvrde koju su oni utvrdili na ovim prostorima kako bi zaštitili jednu od važnijih raskrsnica rimskih puteva, koji su vodili iz Dalmacije i Hercegovine za Srednju Bosnu i Panoniju. Ostaci starih rimskih puteva se mogu i danas vidjeti. Očuvana kaldrma, dio puta sa Kupreške visoravni prema Prensi (Pruscu) je jedan od takvih puteva. Ostaci keramike, stakla i metalurgije Rimskog vremena mogu se naći na Gradini, pored sela Sultanovići u blizini Bugojna. Bitno je spomenuti i srednjovjekovni grad Susid se nalazi na području između sela Gračanice i Kordića. Na području Poda je pronađeno više desetina raznih predmeta i zdjela, gdje je pronađena također, zdjela sa najstarijim natpisom, koja potiče iz IV stoljeća prije naše ere. 

Iz perioda tursko-osmanlijske uprave najznačajniji spomenici su Sultan-Ahmedova džamija, Rustempašića kula, Sulejmanpašića kula. 

Iz austrougarskog perioda, značajne su katolička Crkva sv. Ante Padovanskog, Crkva sv. Ilije Proroka i Crkva prečisto srce Marijino. U tom periodu je izgrađena i zgrada u kojoj je smještena gradska uprava, sa pratećim službama, koja će kasnije prerast u obrazovnu ustanovu koja nosi naziv Gimnazija Bugojno.

Nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine, Bugojno je postalo sjedište kotara. Poslije Prvog svjetskog rata, Bugojno je postalo dio Kraljevine Jugoslavije.

Nakon Drugog svjetskog rata Bugojno je izraslo u centar regije, a to je i danas. U socijalističkoj Jugoslaviji bilo poznato kao jedna od rezidencija Josipa Broza Tita.

Bugojanska vaza

Sultan-Ahmedova džamija

Crkva sv. Ante Padovanskog

Gimnazija Bugojno

Bugojno se nalazi u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, na putu sa sjeveroistoka ka jugozapadu i Jadranskom moru. Nalazi se u Srednjoj Bosni, u Srednjebosanskom kantonu, u području gornjeg toka rijeke Vrbas, u dolini koja se zove Skopaljska dolina. Nalazi se na 570 m nadmorske visine, na površini od 366 km². Bogato je bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, ali i autohtonom divljači. Okružuju ga planine Kalin (1530m), Rudina (1385m), Stožer (1662m). Pored prelijepe rijeke Vrbas, ovim gradom protiču i Gračanica, Poričnica, Duboka, Bunta, Vitina, Drvetinjska rijeka i Vileski potok. Prema podacima iz 1991.godine u općini je živjelo 46.889 stanovnika..Općina Bugojno graniči sa općinama Gornji Vakuf- Uskoplje, Donji Vakuf, Novi Travnik i Kupres. 

U blizini grada se nalazi Sportsko-rekreacioni centar “Rostovo”, na nadmorskoj visini od 1000 m, koji je pogodan za zimske i druge sporsko-rekreacione aktivnosti. Bugojno obiluje i mnogobrojnim zelenilom, šumskom bogatstvom, mnoštvom autohtone divljači, prelijepim rijekama, pritokama i jezerima, kulturno-historijskim spomenicima i znamenitostima. Izgrađeni su i mnogi smještajni kapaciteti, restorani, kafići, igrališta, izletišta i drugo.

Kada se govori o bugojanskoj kulturi onda je nezaobilazan „Teatarski festival BiH Fedra“, „Susret pozorišta lutaka BiH“, nagrada „Bugojanska vaza“ i mnogi drugi kulturni događaji. Tu je i Kulturno-sportski centar koji posjeduje sportsku dvoranu, pozorišnu dvoranu, umjetničku galeriju, sjedište je lokalne radio-televizije, gradske biblioteke i mnogih udruženja koja njeguju kulturno stvaralaštvo. To su: folklor, hor, slikarstvo, književnost, pozorište i drugi vidovi kulturno-umjetničkog stvaralaštva. Tokom cijele godine organizuju se razni kulturno-umjetnički sadržaji, festivali, likovne kolonije, koncerti, promocije knjiga i dr. Postoji i jedan značajan kulturno-historijski detalj, a to je da je na području ove općine pronađena vaza, koja je najstariji pisani spomenik na području BIH. Radi se o zdjeli koja datira iz VI stoljeća prije nove ere.

Na području Bugojna zastupljene su gotovo sve sportske discipline. Tu su i sportski objekti koji omogućavaju razvoj sporta. Postoji gradski nogometni stadion, kao i nekoliko drugih terena za nogomet. Sportska dvorana, u kojoj su zastupljeni skoro svi dvoranski sportovi: košarka, rukomet, odbojka, stoni tenis i drugi. Na lokalitetu Rostova se nalazi sportsko-rekreativni centar za zimske sportove. Na tom lokalitetu je u završnoj fazi  i izgradnja savremene sportske dvorane sa svim pratećim sadržajima. U pripremi su i projekti vezani za vodeni sport i dr.