Frensis
Bejkon (Francis Bacon) 1561. - 1626. je bio engleski filozof, državnik i esejista. Iako je političku karijeru
završio neslavno, ostao je upamćen zahvaljujući svojim filozofskim djelima, a
posebno kao zagovornik naučnog metoda u vrijeme naučne revolucije. Bejkona
nazivaju ocem empirizma. Njegovi radovi zasnivaju i popularizuju induktivnu
metodologiju u naučnom istraživanju, kasnije poznatu pod imenom „Bejkonov
metod“.
Počeo
je karijeru kao pravnik, ali je postao poznat kao zagovornik naučne revolucije
u oblasti filozofije. Živio je u vrijeme prvobitne akumulacije kapitala,
razvoja industrije i trgovine. Suvremenik je W. Shakespearea i kraljice
Elizabete. Za vrijeme Jamesa I. popeo se čak do položaja lorda kancelara.
Fransis
Bejkon je jedan od osnivača moderne nauke i filozofije. U svom najznačajnijem
djelu "Novi organon" izložio je osnovne principe svoje filozofije. Po njegovom mišljenju, iako je
filozofija svojevremeno uglavnom koristila deduktivne načine u tumačenju
prirode po uzoru na Aristotelovu logiku
izloženu u zbirci tekstova Organon, filozof bi umjesto toga trebalo da slijedi
induktivni način zaključivanja na osnovu činjenica. Bejkon je smatrao da prije
same indukcije treba očistiti razum od lažnih pojmova koji su tako čvrsto
ukorijenjeni da iskrivljuju istinu. Ove lažne pojmove Bejkon naziva
"idolima" i navodi četiri tipa idola:
Idoli plemena - ukorijenjeni su u
ljudskoj prirodi, jer su svi ljudi nesavršeni i prema tome skloni greškama.
Idoli pećine - to su zablude
pojedinca. One nastaju zbog toga što čovjek sudi prema sebi, pa misli da kako
on nešto doživljava isto tako doživljavaju i drugi, a zaboravlja da svaki
čovjek ima svoju zasebnu „pećinu“.
Idoli trga - potiču iz upotrebe
jezika, koji ne može uvijek tačno da iskaže čovjekove misli uobičajenim
značenjem riječi. Oni nastaju na ulicama i trgovima gdje se riječi razmjenjuju.
Idoli pozorišta - proizlaze iz
činjenice da ljudi žive u određenom društvenom okruženju, u kojem postoje
izvjesna pravila ponašanja i uloge. Bejkon je smatrao da su ove predrasude
najopasnije zbog toga što nastaju iz poštovanja autoriteta.
MISLI
- Budi iskren prema sebi kako ne bi bio lažan prema
drugima.
- Četiri su glavna zla vlasti: odgađanje, podmićivanje,
grubost i povodljivost.
- Čudna je to želja; tražiti vlast nad drugima a
izgubiti je nad samim sobom.
- Ćutanje je odmor duše.
- Djeca zaslađuju trud, ali nevolju čine još gorčom.
- Ima mnogo puteva da se čovjek obogati, i većinom su
ružni.
- Kad je vino unutra, razum je vani.
- Ko zida lijepu kuću na lošem mjestu, sam sebe
stavlja u zatvor.
- Lukavi ljudi preziru nauku, priprosti joj se dive, a
mudri se njome koriste.
- Ljepota liči na ljetnje plodove koji se lako kvare i
ne mogu da traju. Zbog nje mladost postaje raspojasana, a starost pomalo
stidna.
- Ljudska narav izrasta u biljku ili korov; zato
valja na vrijeme zaljevati jedno a čupati drugo.
- Nadanje je dobar doručak, ali slaba večera.
- Najljepši dio ljepote je onaj, koji slika ne može
izraziti.
- Navika je najviša vlast u ljudskom životu.
- Niko ne uspijeva tako brzo kao onaj koji se koristi
tuđom greškom.
- Novac je odličan sluga, ali najgori gospodar.
- Osveta te izjednačuje sa neprijateljem, oproštaj te
uzdiže.
- Penjanje na položaj je tegobno i ljudi s mukom
dolaze do većih muka.
- Sebičnjaci će zapaliti tuđu kuću, makar samo da na
vatri skuhaju sebi jaje.
- Sreća je kao pijaca, i često, ako samo malo pričekaš,
cijena će pasti.
- Strogost rađa strah, ali grubost rađa mržnju.
- Valja imati na umu da je hrabrost uvijek slijepa jer
ona ne vidi opasnost i neprilike.
- Žene su ljubavnice za mlade muževe, prijateljice za
zrele, a bolničarke za stare.
- Znanje je moć.